Može li test mozga unaprijed pokazati tko će zbog antidepresiva izgubiti seksualnu želju? Novo istraživanje danskih znanstvenika, predstavljeno na 38. kongresu Europskog udruženja za neuropsihofarmakologiju (ECNP) u Amsterdamu, sugerira da bi uskoro moglo biti moguće. Prema ranim rezultatima, neinvazivni EEG test mogao bi pomoći liječnicima da prepoznaju pacijente najsklonije seksualnim nuspojavama i tako prilagode liječenje depresije bez narušavanja intimnog života.

Danas između 25 i 80 posto osoba na antidepresivima doživljava neki oblik seksualnih smetnji: od smanjenog libida i problema s uzbuđenjem, do poteškoća s orgazmom ili erekcijom. Iako su ti učinci poznati već više od pola stoljeća, nikada nije postojao način da se unaprijed procijeni rizik, sve do sada.

5 najčešćih zabluda o antidepresivima – što stvarno trebate znati

EEG test koji bi mogao predvidjeti nuspojave

Novo istraživanje danskih znanstvenika predvođenih dr. Kristianom Jensenom s Kopenhagenskog sveučilišnog bolničkog centra ispituje mogućnost korištenja elektroencefalograma (EEG-a) – neinvazivnog testa koji mjeri električnu aktivnost mozga, kako bi se procijenila razina serotonina, neurotransmitera koji utječe na raspoloženje, san, apetit i seksualnu funkciju.

Test se fokusira na biomarker nazvan Loudness Dependence of Auditory Evoked Potentials (LDAEP), koji bilježi moždanu reakciju na zvuk. Niske vrijednosti LDAEP-a upućuju na visoku serotoninsku aktivnost, što bi moglo značiti veći rizik od seksualne disfunkcije uzrokovane antidepresivima.

U istraživanju je sudjelovalo 90 osoba s dijagnozom depresije, koje su tijekom osam tjedana uzimale antidepresiv escitalopram. Rezultati su pokazali da je LDAEP mogao s 87-postotnom točnošću predvidjeti pojavu problema s orgazmom, dok je povezanost s padom libida bila slabija.

Kako test funkcionira?

Sam postupak traje oko pola sata i potpuno je bezbolan. Ispitanici nose slušalice kroz koje slušaju zvukove različite glasnoće, dok elektroencefalogram bilježi moždane valove. Za razliku od PET snimanja mozga, koje je skupo i invazivno, EEG je jednostavan, pristupačan i potencijalno primjenjiv u kliničkoj praksi.

Dr. Jensen pojašnjava da test ne mjeri izravno serotonin, ali se pokazalo da postoji jasna povezanost između LDAEP vrijednosti i serotoninske aktivnosti. Ako se rezultati potvrde u većim ispitivanjima, moguće je da će se već unaprijed znati koji su pacijenti skloniji seksualnim nuspojavama i na osnovu toga bit će moguće prilagoditi im terapiju.

Trenutno je u tijeku novo, veće istraživanje s 600 sudionika koje bi trebalo potvrditi točnost metode.

Zašto antidepresivi utječu na seksualnu funkciju?

Antidepresivi tipa SSRI (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) povećavaju količinu serotonina u mozgu, čime ublažavaju simptome depresije. Međutim, upravo taj mehanizam može ometati seksualne funkcije. Serotonin u većim količinama može smanjiti protok krvi i osjetljivost živaca u spolnim organima.

Prema stručnjacima, nisu svi pacijenti jednako pogođeni. Ulogu mogu imati genetske razlike i način na koji tijelo reagira na povišene razine serotonina. Kod manjeg broja ljudi simptomi mogu trajati godinama, pa čak i nakon prestanka uzimanja lijeka – stanje poznato kao post-SSRI seksualna disfunkcija (PSSD).

Oprezni optimizam i potreba za većim ispitivanjima

Iako su nalazi obećavajući, stručnjaci upozoravaju da je istraživanje još u ranoj fazi. “EEG ne mjeri izravno serotonin, pa će biti potrebna dodatna potvrda rezultata,” izjavio je dr. Sameer Jauhar s londonskog Imperial Collegea.

Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da ovo otvara novo poglavlje u personaliziranom liječenju depresije. Ako se točnost testa potvrdi, liječnici bi mogli prilagoditi terapiju svakom pacijentu, birajući lijek koji pomaže protiv depresije, a pritom najmanje utječe na seksualno zdravlje.

Iako još nije spreman za široku primjenu, ovaj test mozga mogao bi označiti prekretnicu u razumijevanju i prevenciji jedne od najneugodnijih nuspojava antidepresiva. Ako buduća istraživanja potvrde njegovu učinkovitost, liječenje depresije moglo bi postati preciznije, sigurnije i osjetljivije na potrebe pacijenata.

Depresija i gubitak pamćenja povezani, a najugroženije osobe starije od 50 godina