U Hrvatskom saboru u četvrtak je održana tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku posvećena utjecaju društvenih mreža i digitalnog okruženja na mentalno zdravlje djece i mladih. Sjednica je okupila zastupnike, stručnjake, predstavnike institucija i udruga kako bi se predstavila najnovija istraživanja, identificirali ključni rizici te raspravile potrebne mjere zaštite.

Djeca provode više vremena online nego ikada

Predsjednica Odbora Ivana Kekin istaknula je da djeca danas više vremena provode u digitalnom nego u stvarnom prostoru. Naglasila je kako digitalne tehnologije donose brojne koristi, ali i ozbiljne rizike, uključujući porast anksioznosti, depresivnih simptoma, problema sa spavanjem i digitalnog nasilja.

"Mlađi do 13 neće moći koristiti Facebook, Instagram, a moguće ni Chat GPT"

„Djeca nisu ravnopravni akteri u digitalnom prostoru. Ni oni ni odrasli ne mogu uvijek prepoznati i zaustaviti rizike s kojima se susreću“, upozorila je Kekin, poručivši da je regulacija digitalnog prostora nužan dio rješenja.

Stručna istraživanja otkrivaju zabrinjavajuće trendove

Profesor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Neven Ricijaš predstavio je rezultate istraživanja provedenog među osnovnoškolcima i srednjoškolcima u Hrvatskoj. Prema podacima, više od 40 posto učenika osnovnih škola koristi društvene mreže više od tri sata dnevno radnim danima, a gotovo 60 posto vikendom. Istraživanje je potvrdilo linearni porast anksioznosti, depresivnosti i stresa s duljinom korištenja digitalnih platformi. Ricijaš je izdvojio i razlike među spolovima: djevojčice češće biraju društvene mreže i zato su ranjivije, dok se dječaci više okreću videoigrama. „Osnovna škola najvažnije je razdoblje za prevenciju“, poručio je.

Foto: Možemo!

Znanstvenik Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić podsjetio je na veliko istraživanje o korištenju TikToka u kojem su sudjelovali učenici iz 165 škola. Mladi sami procjenjuju da online provode previše vremena, a nastavnici primjećuju negativan utjecaj na ponašanje i mentalno zdravlje učenika. „Ni izolacija od tehnologije ni potpuno neograničeno korištenje nisu dobra opcija. Mjeru moramo pronaći zajednički i žurno“, naglasio je Jokić.

Roditelji ne znaju što djeca rade online

Klinička psihologinja Iva Zečević upozorila je da roditelji često nemaju uvid u to koliko vremena djeca provode online ni kakvom su sadržaju izložena. Rezultati iz prakse pokazuju porast problema s pažnjom, verbalnim izražavanjem i impulzivnošću među djecom.

Pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje Luka Juroš naveo je zabrinjavajuće podatke o rastu broja djece s teškoćama u razvoju i sve češćim odgodama školskih upisa. Kao pozitivan primjer izdvojio je ograničenje korištenja mobitela u osnovnim školama, koje je donijelo vidljive rezultate.

Struka upozorava na hitne mjere i suradnju

U raspravi su sudjelovali i stručnjaci iz područja prava, psihijatrije i informacijske sigurnosti. Marko Rakar upozorio je da sve što činimo u digitalnom prostoru ostaje trajno zabilježeno te naglasio važnost edukacije nastavnika, roditelja i djece o sigurnom i promišljenom korištenju tehnologije. Predstavnici ministarstava istaknuli su važnost jačanja stručnih službi u školama, dostupnije psihološke pomoći i praćenja novih oblika digitalnog nasilja.

Sudionici su istaknuli da i odrasli sve češće razvijaju ovisničke obrasce vezane uz videoigre i online sadržaje, te da preventivni rad s roditeljima mora biti prioritet. Posebno je naglašena potreba uključivanja mladih u rasprave koje se tiču njihova digitalnog života.

Zaključno, istaknuto je da zabrane same po sebi ne donose rezultate, dok kombinacija ograničavanja korištenja tehnologije, edukacije, jačanja podrške u zajednici i jasnog zakonodavnog okvira može donijeti stvarne pozitivne promjene. Sudionici su poručili da je daljnji zajednički rad nužan kako bi se očuvalo mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih u sve zahtjevnijem digitalnom okruženju.