Iz Klinike za psihijatriju Vrapče upozoravaju kako visoka stopa propisivanja anksiolitika proizlazi iz mita o njihovoj bezopasnosti i težnje da se izbjegne proživljavanje čak i kratkotrajnih psiholoških nelagoda. Istovremeno, iz Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH) poručuju kako bi bolja dostupnost psihoterapije značajno smanjila potrebu za psihofarmacima, zbog čega od države traže sufinanciranje usluga putem HZZO-a.

Anksiolitici postali „broj jedan“

Hrvatska se suočava s rekordnim brojkama u potrošnji lijekova. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), lijekovi protiv tjeskobe (anksiolitici) danas su najčešće propisivani lijekovi u zemlji, prestigavši čak i terapije za snižavanje krvnog tlaka. Ukupna brojka izdanih recepata u samo godinu dana popela se na gotovo 60 i pol milijuna, što je za 3,5 milijuna više nego godinu ranije.

Komentirajući ove podatke, ministrica Hrstić nedavno je istaknula važnost sagledavanja pojave iz više perspektiva. „Jedan kontekst je sigurno što je popustila stigma oko tih bolesti, pa se pacijenti lakše jave liječniku. No, činjenica je da to treba biti poziv da vidimo zbog čega osobe češće ulaze u depresivna stanja. Tempo života sigurno nepovoljno utječe na naše raspoloženje“, poručila je ministrica, izrazivši pritom povjerenje u stručnost liječnika koji propisuju terapiju te uvjerenje da se ovi lijekovi ne uzimaju bez stvarne potrebe.

Mit o bezopasnosti lijekova 

Na upit bilježe li u Psihijatrijskoj bolnici u Vrapču porast broja pacijenata uključenih u psihoterapijske postupke te raste li briga o mentalnom zdravlju cjelovito ili samo medikamentozno, odgovorila nam je izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko, pročelnica Zavoda za psihoterapiju.

Freepik

„Prema kliničkom dojmu, bez precizne statistike, možemo reći kako rastu zahtjevi za uključivanjem u liječenje na razini cjelokupne brige za mentalno zdravlje, ne samo vezano uz postojeće podatke o porastu korištenja psihofarmaka. Unazad pet godina javlja se veći broj osoba s upitom za uključivanje u različite vidove terapije, ne samo zbog porasta zahtjeva i potreba, već vezano i uz ponudu niza novih i raznovrsnih psihoterapijskih, psihoedukativnih i socioterapijskih programa“, ističe profesorica Jendričko.

Objasnila je kako se programi provode kroz stacionarni, dnevnobolnički i ambulantni modalitet, uključujući i telepsihijatriju. U program je uključen čitav niz stručnjaka – od psihijatara i psihologa do socijalnih pedagoga i radnih terapeuta, a zastupljeni su i različiti psihoterapijski pravci poput grupno-analitičke terapije, gestalt terapije i logoterapije.

Psihologinja otkriva: 10 jednostavnih načina do boljeg mentalnog zdravlja

Zanimalo nas je smatraju li u Klinici Vrapče da je u Hrvatskoj prisutna prevelika sklonost propisivanju anksiolitika za svakodnevne stresne situacije. „Podaci o visokoj stopi propisivanosti benzodiazepina temelje se na više razloga, poput široke indikacije, propisivanja od strane različitih stručnjaka, mita o tome kako su anksiolitici bezopasni lijekovi te izbjegavanja proživljavanja patnje, pa čak i kratkotrajnih psiholoških nelagoda koje su često očekivane reakcije na stresne situacije“, pojašnjava pročelnica. Naglasila je kako pacijenti u Vrapču unutar mjesec dana dobiju termin za pregled i početak psihoterapije.

SPUH traži sufinanciranje HZZO-a

S druge strane, Katarina Komarica, predsjednica Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), kaže da su se u zadnje dvije godine u više su se navrata obraćali Vladi RH i Ministarstvu zdravstva jer smatraju da trenutačni kapaciteti javnog zdravstvenog sustava nisu dovoljni, a participacijom HZZO-a u cijeni psihoterapijske usluge omogućio bi se pristup psihoterapijskoj djelatnosti daleko većem broju potrebitih građana.

Freepik

„Ministarstvu zdravstva nudimo mogućnost modela da usluge psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta postanu dio osnovnog zdravstvenog osiguranja, čime bi se omogućilo sufinanciranje usluga. Od Ministarstva zdravstva, nažalost, za sada nemamo pozitivan odgovor na naš prijedlog. Trenutno čekamo sastanak s nadležnom osobom u HZZO-u“, poručila je Komarica.

U SPUH-u apsolutno smatraju da bi bolja dostupnost psihoterapeuta građanima ne samo smanjila potrebu za psihofarmacima, nego i rasteretila bolnički sektor. Pozivaju se i na istraživanje hrvatskih znanstvenika (D. Štimac, I. Pavić Šimetin, A. Ištvanović) objavljeno u European Journal of Public Health, koje navodi da mentalni poremećaji čine najveću i najbrže rastuću kategoriju bolesti u Hrvatskoj. „U tom smislu, SPUH će i dalje apelirati i raditi na rješenju ove važne teme“, zaključili su.