Zašto se nakon buđenja ponekad jasno sjećamo sna, a već nekoliko minuta kasnije on potpuno nestane, pitanje je koje mnoge zbunjuje. Iako svake noći sanjamo više puta, većinu snova zaboravimo gotovo odmah. Znanstvenici danas imaju sve jasnije objašnjenje tog fenomena, a ono je povezano s načinom na koji naš mozak obrađuje i pohranjuje informacije tijekom sna.

Mozak sanja, ali ne “sprema” snove kao sjećanja

Sanjanje se najčešće događa tijekom REM faze sna, razdoblja u kojem je aktivnost mozga slična onoj dok smo budni. Ipak, postoji jedna ključna razlika. Dijelovi mozga zaduženi za prijenos informacija u dugoročno pamćenje u tom su trenutku manje aktivni.

To znači da se snovi uglavnom zadržavaju u kratkoročnom pamćenju, koje traje svega nekoliko desetaka sekundi. Ako se ne probudimo tijekom ili neposredno nakon sna, velika je vjerojatnost da on nikada neće prijeći u dugoročno pamćenje. Upravo zato se najčešće sjećamo posljednjeg sna prije buđenja.

7 namirnica koje će vam pomoći da brzo utonete u san i mirno spavate

REM faza ponavlja se svakih 90 minuta i s vremenom postaje sve dulja. Pred kraj noći snovi traju duže, zbog čega je i veća šansa da ih zapamtimo. Osobe koje spavaju kraće zapravo imaju manje vremena provedenog u ovoj fazi sna, pa se samim time rjeđe sjećaju snova, piše SCIAM.

Zašto neki ljudi pamte snove bolje od drugih?

Sposobnost pamćenja snova razlikuje se od osobe do osobe. Istraživanja pokazuju da žene u prosjeku pamte nešto više snova nego muškarci, a mlađe osobe više nego starije. Kod djece se ta sposobnost razvija s godinama, doseže vrhunac u ranoj odrasloj dobi, a zatim postupno opada.

Veliku ulogu ima i osobnost. Osobe koje su introspektivne, maštovite i otvorene novim iskustvima češće se sjećaju snova. S druge strane, oni koji su više usmjereni na vanjski svijet i akciju često im pridaju manje pažnje, pa ih rjeđe pamte.

Freepik

Znanstvenici pretpostavljaju i da određene razlike u moždanoj aktivnosti, posebno u područjima povezanima s pažnjom, mogu utjecati na to koliko ćemo snova zapamtiti. Drugim riječima, neki ljudi jednostavno obraćaju više “mentalne pažnje” na snove dok se događaju.

Dobra vijest je da se pamćenje snova može trenirati. Ako nakon buđenja ostanete mirni nekoliko trenutaka i pokušate se prisjetiti što ste sanjali, povećavate šansu da san prijeđe iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje. Zapisivanje snova dodatno pomaže jer ih “učvršćuje” u svijesti.

Skrolate do dva ujutro? Evo što to govori o vašem životu tijekom dana

Snovi možda djeluju nelogično, ali često odražavaju emocije i misli koje tijekom dana potiskujemo. Upravo zato obraćanje pažnje na snove može pružiti uvid u unutarnje procese koje inače zanemarujemo.

Većinu snova zaboravljamo ne zato što nisu važni, nego zato što naš mozak tijekom sna ne funkcionira na način koji omogućuje njihovo trajno pohranjivanje. Ipak, uz malo pažnje i svjesnog truda moguće je zapamtiti više snova i bolje razumjeti što nam poručuju. Ponekad je dovoljno samo zastati nekoliko sekundi nakon buđenja i pokušati se prisjetiti onoga što je naš um upravo proživio.