Sve više ljudi svjesno odgađa odlazak na spavanje kako bi navečer imali barem malo vremena za sebe. Ova pojava, poznata kao „revenge bedtime procrastination“, najčešće se javlja kod osoba koje tijekom dana imaju malo kontrole nad vlastitim vremenom, poput zaposlenih s dugim radnim vremenom ili roditelja. Iako se događa navečer kod kuće, posljedice se osjećaju već sljedeći dan, kroz umor, manjak koncentracije i pad energije. Razlog je jednostavan, ljudi pokušavaju nadoknaditi izgubljeno vrijeme, čak i po cijenu sna, piše Verywell Mind.

Što je zapravo „revenge bedtime procrastination“?

Riječ je o ponašanju u kojem osoba namjerno odgađa odlazak na spavanje kako bi se bavila aktivnostima za koje tijekom dana nije imala vremena. Sam pojam pojavio se prije desetak godina, a kasnije je dobio dodatak „revenge“ kako bi opisao osjećaj vraćanja kontrole nad vlastitim vremenom. Drugim riječima, ljudi ostaju budni kako bi „uzeli natrag“ dio dana koji im je bio ispunjen obvezama.

Je li zdravo spavati u čarapama? Stručnjaci otkrivaju može li ova navika poboljšati san

Nije svako kasno lijeganje znak ovog problema. Stručnjaci ističu tri ključna obilježja: odgađanje sna smanjuje ukupno vrijeme spavanja, ne postoji vanjski razlog poput buke ili bolesti, osoba je svjesna posljedica, ali svejedno nastavlja.

Ovo ponašanje često počinje bezazleno. Planiranih deset minuta na mobitelu lako se pretvori u sat ili dva, a odlazak na spavanje stalno se pomiče.

Zašto odgađamo spavanje?

Glavni razlog je nedostatak slobodnog vremena tijekom dana. Kada su dani ispunjeni poslom, obavezama i brigom o drugima, večer postaje jedini trenutak za opuštanje. Tada ljudi posežu za jednostavnim aktivnostima koje ne zahtijevaju napor, poput gledanja serija, skrolanja po društvenim mrežama ili online kupovine. Osim toga, važnu ulogu igra i samokontrola. Iako znamo da bismo trebali ići na spavanje, ponašanje često ne prati tu odluku. Kod nekih ljudi prisutna je i opća sklonost odgađanju. Svoju ulogu imaju i biološki faktori. Osobe koje su prirodno „noćni tipovi“ teže se prilagođavaju ranom ustajanju, što dodatno pogoršava problem.

Freepik

Istraživanja pokazuju da je ovo ponašanje povezano s načinom na koji donosimo odluke i upravljamo vlastitim vremenom. Kada su granice između posla i privatnog života nejasne, kao što je bio slučaj tijekom pandemije, mnogi su počeli sve više odgađati odlazak na spavanje kako bi uhvatili trenutke samo za sebe. Procjene pokazuju da je velik broj ljudi u tom razdoblju imao problema sa spavanjem, upravo zbog ovakvih navika.

Ovaj obrazac ponašanja najčešće se javlja kod osoba koje rade dugo ili pod stresom, roditelja male djece, studenata i žena, koje prema nekim istraživanjima češće odgađaju odlazak na spavanje. Svim je skupinama zajedničko to što tijekom dana imaju malo vremena za sebe.

Posljedice koje se brzo osjete

Povremeno kasno lijeganje neće imati velik utjecaj. Problem nastaje kada to postane navika.

Nedostatak sna može dovesti do anksioznosti i depresivnog raspoloženja, problema s koncentracijom, slabijeg pamćenja, povišenog krvnog tlaka, većeg rizika za srčane bolesti, slabljenja imuniteta i debljanja.  San ima ključnu ulogu u mentalnom i fizičkom zdravlju, pa dugoročno njegovo zanemarivanje može imati ozbiljne posljedice.

Prvi korak na putu do poboljšanja je osvijestiti problem i shvatiti da večernje „krađe vremena“ dolaze s cijenom.

Stručnjaci savjetuju nekoliko konkretnih koraka:

• postaviti san kao prioritet
  
  
• imati redovito vrijeme odlaska na spavanje i buđenja
  
  
• smanjiti unos kofeina i alkohola navečer
  
  
• urediti prostor za spavanje tako da potiče opuštanje
  
  

San i školski uspjeh: evo zašto su zdrave navike spavanja ključne

Važno je i pogledati dnevni raspored. Ako je dan pretrpan obavezama, vjerojatnije je da ćete navečer tražiti vrijeme za sebe. Jedno od najvažnijih rješenja je svjesno planiranje vremena za sebe tijekom dana. To može biti kratka pauza, šetnja ili aktivnost koja vas opušta. Kada imate osjećaj da ste tijekom dana dobili prostor za sebe, manja je potreba da to nadoknađujete navečer. 

Male promjene koje mogu napraviti veliku razliku

Stručnjaci savjetuju i jednostavne navike:

• započeti večernju rutinu ranije
  
  
• isključiti autoplay i ograničiti korištenje mobitela u krevetu
  
  
• umjesto ekrana birati opuštajuće aktivnosti poput čitanja
  
  

Cilj nije savršenstvo, već postepeno vraćanje kontrole nad vlastitim ritmom. Odgađanje spavanja nije samo loša navika, već signal da vam nedostaje vremena za sebe. Kada večer postane jedini prostor slobode, san postaje žrtva. Rješenje nije u još jednoj epizodi serije, već u pronalaženju ravnoteže tijekom dana. Tek tada noć može ponovno postati vrijeme za odmor, a ne produžetak iscrpljujućeg dana.