Nova studija objavljena u znanstvenom časopisu Nutrients 2025. godine uzburkala je javnost tvrdeći da konzumacija više od 300 grama peradi tjedno može povisiti rizik od smrti i gastrointestinalnih karcinoma. Istraživanje koje prenosi i healthline.com  provedeno je na gotovo 5.000 sudionika iz južne Italije zaključuje da osobe koje jedu više piletine imaju 27% veći rizik od smrti iz svih uzroka i 2,3% veći rizik od raka probavnog sustava, dok je kod muškaraca taj rizik narastao na 2,6%.

Dok su mediji brzo prenijeli senzacionalne naslove, stručnjaci i relevantne zdravstvene institucije reagirali su s oprezom i analizom.

Donosimo u nastavku obje strane te mišljenje relevantnih institucija.

Ključni nalazi istraživanja

Povećan rizik od smrti: Osobe koje su konzumirale više od 300 g peradi tjedno imale su 27% veći rizik od smrti iz svih uzroka u usporedbi s onima koji su konzumirali manje od 100 g tjedno.

Gastrointestinalni karcinomi: Rizik od smrti od gastrointestinalnih karcinoma bio je 2,3% veći kod onih s visokom konzumacijom peradi, a kod muškaraca je taj rizik porastao na 2,6%.

Muškarci u većem riziku: Studija je pokazala da su muškarci koji su konzumirali više od 300 g peradi tjedno imali više nego dvostruko veći rizik od smrti od gastrointestinalnih karcinoma u usporedbi s onima koji su konzumirali manje od 100 g tjedno.

Mogući uzroci povećanog rizika

Istraživači su istaknuli nekoliko faktora koji bi mogli doprinijeti povećanom riziku:

Način pripreme: Kuhanje peradi na visokim temperaturama, poput pečenja na roštilju ili prženja, može dovesti do stvaranja kancerogenih spojeva poput heterocikličkih amina (HCA) i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), koji su povezani s oštećenjem DNK i razvojem karcinoma.

Industrijska proizvodnja: Upotreba antibiotika i hormona u industrijskom uzgoju peradi može imati dugoročne zdravstvene posljedice.

Prerađeni proizvodi: Proizvodi od peradi, poput pilećih hrenovki i salama, često sadrže konzervanse i aditive koji mogu povećati rizik od karcinoma.

Autori studije sugeriraju da visoka konzumacija peradi može biti potencijalni rizik za zdravlje, posebno zbog mogućnosti stvaranja kancerogenih spojeva pri termičkoj obradi mesa. Također navode da bi rezultati trebali potaknuti više istraživanja o bijelom mesu, slično onima koja su već rađena za crveno i prerađeno meso.

Kritičari studije: Međutim, brojni stručnjaci upozoravaju da su rezultati izuzetno spekulativni:

Dr. Nilesh L. Vora, onkolog iz Kalifornije, navodi da je "ovo prvo ozbiljnije istraživanje koje uopće razmatra bijelo meso kao potencijalni rizik za karcinome, no bez uzročno-posljedične veze, zaključci su vrlo ograničeni".

Dr. Anton Bilchik, kirurg-onkolog, istaknuo je da su rezultati "alarmantni", ali istovremeno upozorava da je potrebno detaljnije ispitivanje.

Michelle Routhenstein, dijetetičarka specijalizirana za srčane bolesti, tvrdi da su "visokotemperaturne metode kuhanja glavni sumnjivac, a ne sama piletina".

Namirnice koje pomažu kod ulceroznog kolitisa i one koje trebate zaobići

Institucije i udruge

World Cancer Research Fund (WCRF) i American Institute for Cancer Research (AICR) i dalje istupaju s tvrdnjama da nema uvjerljivih dokaza koji povezuju konzumaciju piletine s povećanim rizikom od raka. Naprotiv, navode da piletina može imati zaštitni učinak kod niza karcinoma.

National Chicken Council (NCC) iz SAD-a odbacuje rezultate talijanske studije navodeći metodološke slabosti i nedostatak jasne uzročnosti.

Problematična metodologija: Prema ocjeni neovisnih stručnjaka, studija pati od brojnih metodoloških nedostataka:

Promatračka priroda: Kao preliminarno promatračko istraživanje, ne može dokazati uzročnost, već samo povezanost.

Nedostatak detalja: Istraživanje nije razlikovalo prerađenu od neprerađene peradi, niti je uzelo u obzir metode pripreme hrane, fizičku aktivnost, socioekonomski status ili druge prehrambene navike.

Statistička nepouzdanost: Uz samo 108 smrti od GI karcinoma tijekom 28.000 osoba-godina, zaključci su statistički nepouzdani.

Zanemareni ključni čimbenici: Studija nije prilagodila rezultate za poznate rizične čimbenike poput tjelesne aktivnosti, pristupa zdravstvenoj skrbi ili genetskih predispozicija.

Suprotno dosadašnjim znanstvenim saznanjima

Organizacije poput World Cancer Research Fund (WCRF) i American Institute for Cancer Research (AICR) ne nalaze povezanost između konzumacije piletine i povećanog rizika od raka. Dapače, neka istraživanja sugeriraju da piletina može imati zaštitni učinak kod karcinoma debelog crijeva, dojke, jednjaka, žuči, pa čak i kod leukemije i limfoma.

Jesti piletinu ili ne?

Umjesto da se panično izbacuje piletina iz jelovnika, stručnjaci preporučuju:

• Fokusiranje na ukupnu kvalitetu prehrane, a ne na pojedinačne namirnice.
• Umjerenu konzumaciju: oko 200 grama tjedno neprerađene peradi smatra se zdravim izborom.
• Izbjegavanje visoko prerađenih proizvoda (npr. pileće hrenovke).
• Korištenje zdravih metoda pripreme poput kuhanja, pečenja ili kuhanja na pari.

Piletina, dakle, ostaje vrijedan izvor visokokvalitetnih proteina u našoj prehrani. S obzirom na dosadašnja znanstvena saznanja i poznate zdravstvene koristi, potrošači mogu mirno nastaviti uvrštavati piletinu na svoje tanjure, pazeći kao i do sada na uravnoteženu i raznovrsnu prehranu.

Dijana K.M.