Dječaci koji u ranoj adolescenciji brzo dobiju na težini mogli bi nesvjesno povećati rizik od pretilosti i astme kod svoje buduće djece, pokazuje novo znanstveno istraživanje. Stručnjaci upozoravaju da razdoblje puberteta, kada tijelo doživljava velike promjene, ima ključnu ulogu ne samo u razvoju samog dječaka već i u zdravlju njegove buduće djece.

Naime, iako je u pubertetu normalno dobiti nekoliko kilograma zbog rasta i hormonskih promjena, sve više dječaka pretjerano se deblja, najčešće zbog premalo kretanja i previše nezdrave hrane, osobito grickalica bogatih šećerom i soli.

Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Southamptonu i Sveučilišta u Bergenu, a koje prenosi Daily Mail pokazalo je da višak kilograma u ovom osjetljivom razdoblju života i odrastanja može trajno utjecati na genetski materijal koji se prenosi na potomke. Drugim riječima, izbori koje dječaci donose u mladosti, poput prehrane i tjelesne aktivnosti, mogu se odraziti na zdravlje njihove djece, čak i prije nego što postanu očevi.

Pripazite na "genetske poruke"

Tijekom puberteta, kod dječaka počinje razvoj sperme. Istraživači su otkrili da je to razdoblje posebno ranjivo na vanjske utjecaje, poput nezdrave prehrane, jer ti čimbenici mogu uzrokovati promjene u DNK koje se prenose na sljedeće generacije.

Pretjeran unos šećera u djetinjstvu povećava rizik od kroničnih bolesti, upozoravaju stručnjaci

U okviru studije analizirani su uzorci DNK 339 očeva i njihove djece. Također su proučavali tjelesni izgled očeva u adolescenciji, a rezultati su bili zapanjujući. Kod djece čiji su očevi bili pretili u tinejdžerskoj dobi pronađene su promjene na gotovo 2000 gena! Ti geni povezani su s razvojem masnih stanica i metabolizmom masti, što može povećati rizik od pretilosti, loše funkcije pluća i astme.

Zabrinjavajuće je što su promjene u DNK bile izražene i kod kćeri, što znači da su djevojčice u riziku ako im je otac u mladosti imao problema s težinom.

Dr. Negusse Tadesse Kitaba, jedan od autora studije, pojašnjava: „Prekomjerna tjelesna težina kod budućih očeva u pubertetu bila je snažno povezana s promjenama na DNK njihove djece, što povećava vjerojatnost da će i njihova djeca biti pretila. Pubertet se pokazao kao izuzetno osjetljivo razdoblje u kojem stil života može imati dugoročne genetske posljedice.“

Zdravlje budućih generacija ugroženo

Ove spoznaje mogle bi značajno promijeniti način na koji se pristupa javnom zdravstvu. Prof. Cecilie Svanes sa Sveučilišta u Bergenu upozorava: „Ovi rezultati pokazuju da nebriga o zdravlju tinejdžera danas može imati ozbiljne posljedice za zdravlje budućih generacija.“

Nažalost, statistike ne ulijevaju optimizam. Podaci koje donosi HZJZ navode da u Hrvatskoj svako treće (36%), a u Europi svako četvrto dijete (25%) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

Stručnjaci upozoravaju da se adolescenti nalaze na „kritičnoj točki“ kada su u pitanju zdravlje i rizici. Nekada su najveći problemi bili cigarete i alkohol, a danas su to prekomjerna težina i mentalno zdravlje.

Što roditelji mogu učiniti?

Stručnjaci savjetuju uvođenje zdravijih prehrambenih navika i poticanje redovite tjelesne aktivnosti. Umjesto restriktivnih dijeta ili preskakanja obroka, preporučuju se postepene promjene poput kontrole porcija, zajedničkih obroka i uključivanja djece u zabavne fizičke aktivnosti.

Prof. John Holloway, koji je također sudjelovao u istraživanju, ističe: „Pretilost u djetinjstvu je u porastu u cijelom svijetu. Ovo istraživanje pokazuje da se ne radi samo o zdravlju današnjih generacija, nego i o zdravlju njihove djece i unuka.“

Hrvatska – nacionalni program „Živjeti zdravo“

U Hrvatskoj se trenutno provodi Nacionalni program „Živjeti zdravo“ usmjeren unapređenju zdravlja kroz promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti s ciljem prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine.

Uz to, 2024. godine usvojen je Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027. kojemu je cilj smanjiti opterećenje debljinom poduzimanjem mjera usmjerenih na promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika te osnaživanje aktivnosti usmjerenih na prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine.

Nacionalni program „Živjeti zdravo“ kao i Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027. stavljaju naglasak na potrebu za intersektorskom suradnjom kako bi se ostvario cilj prestanka rasta prevalencije debljine kako u djece, tako i u odraslih, navodi HZJZ.

Dijana K.M