Sepsa je jedno od najopasnijih stanja u medicini jer se može razviti iz naizgled obične infekcije i u vrlo kratkom vremenu dovesti do zatajenja organa. Pacijent može u bolnicu doći s relativno blagim simptomima, a već nekoliko sati kasnije stanje se može dramatično pogoršati. Upravo zato brzina prepoznavanja i početak liječenja često odlučuju hoće li pacijent preživjeti.

Diljem Europe liječnici sve češće susreću složenije slučajeve sepse. Stanovništvo stari, sve više ljudi živi s kroničnim bolestima, a istodobno raste i otpornost bakterija na antibiotike. Ta kombinacija čimbenika mijenja način na koji zdravstveni sustavi moraju pristupiti ovoj ozbiljnoj bolesti, prenosi The Conversation. 

Sepsa je i dalje jedan od vodećih uzroka smrti u bolnicama

Sepsa nastaje kada infekcija nadvlada obrambene mehanizme organizma i pokrene snažan upalni odgovor koji može oštetiti vlastita tkiva i organe. Posljedice mogu biti vrlo ozbiljne jer se u kratkom vremenu može razviti zatajenje više organa.

Dr. Tambić Andrašević: Antibiotici nisu lijekovi za snižavanje temperature!

Na globalnoj razini procjenjuje se da sepsa svake godine pogađa desetke milijuna ljudi i povezuje se s oko 11 milijuna smrtnih slučajeva. U Europi je i dalje jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u bolnicama.

Rizik je posebno izražen kod starijih osoba. S godinama imunološki sustav postaje slabiji, a mnogi pacijenti već imaju kronične bolesti poput dijabetesa, srčanih bolesti ili bolesti bubrega. Takva stanja povećavaju vjerojatnost komplikacija i otežavaju oporavak kada dođe do teške infekcije.

Jedan od najvećih izazova u liječenju sepse danas je rastuća otpornost bakterija na antibiotike. Kada bakterije više ne reagiraju na standardne lijekove, liječnici moraju posegnuti za jačim ili šire djelujućim antibioticima. Problem je što takva promjena terapije zahtijeva vrijeme, a kod sepse svaki sat može biti presudan. Odgoda u započinjanju odgovarajuće terapije značajno smanjuje šanse za preživljavanje. Kako se rezistentne bakterije sve češće pojavljuju, liječenje sepse postaje sve zahtjevnije i za pacijente i za zdravstvene sustave.

Zašto je sepsu teško prepoznati na vrijeme

Za razliku od srčanog ili moždanog udara, za sepsu ne postoji jedan test koji odmah potvrđuje dijagnozu. U ranim fazama bolesti nema jasnog laboratorijskog nalaza ili snimke koja bi nedvosmisleno pokazala da je riječ o sepsi.

Freepik

Zato se liječnici oslanjaju na kombinaciju simptoma i promjena u vitalnim funkcijama. Upozoravajući znakovi mogu uključivati:

• ubrzano disanje
  
  
• pad krvnog tlaka
  
  
• ubrzan rad srca
  
  
• promjene tjelesne temperature
  
  
• poremećaje u krvnim nalazima
  
  

Problem je što se ti simptomi mogu pojaviti i kod brojnih drugih stanja, pa je rano prepoznavanje sepse posebno izazovno, osobito u hitnim službama ili bolničkim odjelima s velikim brojem pacijenata. Zbog toga bolnice uvode sustave koji pomažu medicinskom osoblju da brže prepozna pogoršanje stanja pacijenta i odmah započne liječenje.

Razlike među europskim državama

Europske zemlje razlikuju se po načinu na koji organiziraju borbu protiv sepse. Neke države razvile su nacionalne strategije koje uključuju edukaciju javnosti, bolničke protokole i sustavno praćenje rezultata liječenja. Primjerice, neke su uvele nacionalne akcijske planove koji povezuju istraživanja, kliničke smjernice i javnozdravstvene kampanje. Drugdje su razvijeni standardizirani bolnički protokoli koji jasno određuju kada treba započeti liječenje i kako pratiti stanje pacijenata.

Ibuprofen i slični lijekovi mogu naštetiti bubrezima: Nefrologinja upozorava na skrivene opasnosti

Zajedničko tim pristupima jest dobra koordinacija zdravstvenog sustava. Postoje jasni standardi, načini praćenja rezultata i sustavi koji omogućuju učenje iz prethodnih iskustava. U državama gdje takvi sustavi nisu jednako razvijeni, liječenje sepse često ovisi o lokalnim bolničkim protokolima, a praćenje rezultata može biti ograničeno.