Bolovi u koljenima, kukovima ili drugim zglobovima mnogima su prvi znak da se u organizmu događaju promjene koje dolaze sa starenjem. Upravo je osteoartritis najčešća degenerativna bolest zglobova i jedan od vodećih uzroka boli te smanjene pokretljivosti u odrasloj i starijoj dobi. Iako se promjene koje nastaju u zglobovima ne mogu u potpunosti zaustaviti, stručnjaci ističu da se njihov razvoj može značajno usporiti pravilnim načinom života i pravodobnom brigom o zdravlju.

Što se zapravo događa u zglobu kada se razvije osteoartritis, koji su prvi znakovi bolesti i što svatko od nas može učiniti kako bi što dulje očuvao pokretljivost, razgovarali smo s Ankicom Hrsan, dr. med., specijalisticom fizikalne medicine i rehabilitacije.

Što se događa u zglobu?

Osteoartritis je degenerativna bolest kod koje postupno dolazi do propadanja zglobne hrskavice, tkiva koje omogućuje glatko i bezbolno klizanje zglobnih površina tijekom pokreta. Kako hrskavica s vremenom postaje sve tanja, sužava se zglobni prostor, a organizam pokušava nadoknaditi nastale promjene stvaranjem koštanih izraslina, takozvanih osteofita. Iako predstavljaju prirodan odgovor organizma na dugotrajno opterećenje zgloba, osteofiti često stvaraju dodatne probleme jer nadražuju okolna meka tkiva, ograničavaju pokretljivost i pojačavaju bol.

Jeste li iznimno gipki? Fizioterapeut upozorava kada hipermobilnost više nije bezazlena

„Najčešći razlog zbog kojeg se pacijenti javljaju liječniku upravo je bol. Uz nju često primjećuju da je zglob otečen, drugačiji nego prije te da se sve teže kreće. Upravo su bol i smanjeni opseg pokreta najčešći znakovi osteoartritisa“, objašnjava doktorica Hrsan. Dodaje kako bolest najčešće zahvaća velike zglobove koji svakodnevno nose najveće opterećenje, ponajprije koljena i kukove.

Degenerativne promjene ne možemo zaustaviti, ali možemo ih usporiti

Jedna od najčešćih zabluda jest da se protiv osteoartritisa ne može učiniti ništa jer je riječ o prirodnom procesu starenja. Iako je istina da se degenerativne promjene s godinama razvijaju kod gotovo svih ljudi, njihov tijek nije jednak kod svakoga. Doktorica Hrsan naglašava kako način života ima iznimno velik utjecaj na brzinu napredovanja bolesti i intenzitet simptoma.

Magnific

„Degenerativne promjene ne možemo potpuno spriječiti jer su dio procesa starenja, ali možemo učiniti jako puno da usporimo razvoj osteoartritisa i odgodimo njegove posljedice“, ističe.

Kao najvažniji čimbenik prevencije izdvaja održavanje zdrave tjelesne težine. Naime, dvije osobe iste životne dobi mogu imati gotovo jednako izražene degenerativne promjene na koljenima, no razlika u svakodnevnom opterećenju njihovih zglobova može biti golema. Ako jedna osoba ima 60 kilograma, a druga 110, koljena druge osobe svakim će korakom trpjeti znatno veće opterećenje.

Zbog toga održavanje zdrave tjelesne težine nije važno samo zbog izgleda, nego prvenstveno zbog očuvanja funkcije zglobova. Ljudi koji nemaju višak kilograma često mnogo kasnije razviju izražene simptome osteoartritisa, iako radiološke promjene mogu biti vrlo slične onima kod osoba s pretilošću.

Kretanje je najbolji saveznik zglobova

Osim tjelesne težine, jednako važnu ulogu ima i redovita tjelesna aktivnost.

„Naše tijelo nije stvoreno za sjedenje, nego za kretanje. Svaka aktivnost koja jača mišiće i održava pokretljivost koristi i zglobovima“, naglašava doktorica Hrsan.

Magnific

To ne znači da svi moraju trčati maratone ili intenzivno vježbati. Hodanje, pilates, plivanje, vožnja bicikla ili bilo koji drugi oblik aktivnosti prilagođen dobi i zdravstvenom stanju može imati značajan zaštitni učinak. Čak i male svakodnevne odluke mogu dugoročno napraviti veliku razliku. Odlazak do trgovine pješice umjesto automobilom, korištenje stepenica umjesto dizala ili redovite šetnje jednostavni su načini kojima svakodnevno čuvamo zdravlje zglobova. Svaka tjelesna aktivnost pridonosi jačanju mišića i ligamenata koji stabiliziraju zglobove te tako smanjuju njihovo opterećenje.

Kada konzervativno liječenje više nije dovoljno?

Liječenje osteoartritisa ovisi o stadiju bolesti i dobi pacijenta. Kod mlađih osoba, primjerice između 40. i 50. godine života, fizikalna terapija često daje vrlo dobre rezultate jer su zglobovi još uvijek manje oštećeni, a mišići mogu preuzeti dio opterećenja i poboljšati funkciju zgloba.

Sjedilački način života i pekare nas uništavaju: Kako smo postali nacija koja se najmanje kreće?

Kod osoba kod kojih je bolest već uznapredovala, osobito ako imaju i višak tjelesne težine, mogućnosti fizikalne terapije postaju ograničenije. Tada se, prema potrebi, primjenjuju različiti oblici liječenja poput intraartikularnih injekcija kortikosteroida ili hijaluronske kiseline koje mogu ublažiti simptome i poboljšati funkciju zgloba. Kada su degenerativne promjene izrazito uznapredovale, a bol i ograničena pokretljivost ozbiljno narušavaju kvalitetu života, posljednja mogućnost liječenja jest ugradnja umjetnog kuka ili koljena. 

Dr. Hrsan ističe da cilj nije samo liječiti posljedice bolesti, nego što dulje očuvati kvalitetu života.

„Što ranije počnemo brinuti o svojim zglobovima, održavati zdravu tjelesnu težinu i redovito se kretati, veća je vjerojatnost da ćemo godinama zadržati pokretljivost i odgoditi razvoj težih oblika osteoartritisa“, zaključuje.