Pretilost se danas s razlogom prepoznaje kao veliki zdravstveni problem koji je potrebno suzbijati. Ono što šokira jest činjenica da u Hrvatskoj danas više od dvije trećine osoba ima višak kilograma, a čak svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo. Zanimljivo je istaknuti i porazan podatak da je Hrvatska u 2019. godini uz bok Malti bila država s najvišim udjelom prekomjerno uhranjenih i pretilih stanovnika u Europi.

O problemima i mogućim rješenjima razgovarali smo s nutricionisticom Petrom Sliško koja je objasnila kakva je situacija u Hrvatskoj. Od devedesetih godina prošlog stoljeća pa do 2022. godine stopa pretilosti utrostručila se kod muškaraca, a udvostručila kod žena. 

OŠ Vrgorac kaže NE gaziranim pićima i mobitelima: Razgovarali smo s ravnateljem

Ono što još više zabrinjava jesu rezultati koji se odnose na djecu: “Hrvatska je na četvrtom mjestu po učestalosti prekomjerne tjelesne mase djece, ali i na 12. mjestu po konzumaciji sokova zaslađenih šećerom i slanih grickalica kod djece od 6 do 9 godina. Isto tako, manje od polovice djece u RH u dobi od 6 do 9 godina svakodnevno konzumira preporučenih 5 porcija svježeg voća i povrća.” Ovi podaci našu državu stavljaju na listu s visokim rizikom za procjenu daljnjih trendova po pitanju pretilosti djece i odraslih.

Uloga hrane i prehrambenih navika

Hrvatska je poznata kao država koja se diči svojom kuhinjom i brojnim ukusnim tradicionalnim jelima koja se nerijetko nalaze na popisu razloga “zašto posjetiti Hrvatsku”. Međutim, ono čega možda ni sami nismo svjesni, to je da je velika količina tradicionalne hrane na koju smo navikli zapravo puna zasićenih masti. 

“Pacijenti koji se bore s pretilošću se često teška srca odriču prekomjerne konzumacije tradicionalne hrane bogate npr. zasićenim mastima. Punomasni proizvodi poput vrhnja i tvrdih sireva, masna i pečena hrana te obilje suhomesnatih proizvoda često su na prehrambenom repertoaru velike većine Hrvata”, priča Petra Sliško govoreći i da tradiciju treba očuvati, ali istovremeno znati što nam ne odgovara te sve jesti umjereno kako bi se izbjegao razvoj pretilosti. 

Foto: Privatna arhiva Petre Sliško, Croatia Poliklinika

Ljudi u Hrvatskoj skloni su konzumaciji kolača, slatkiša, voćnih sokova, suhomesnatih i pekarskih proizvoda koji predstavljaju brz obrok. Ovakav način prehrane zapravo uopće nije čudan jer ubrzani način života, posebice u velikim gradovima, od nas traži da brzo radimo i brzo jedemo. Rezultat toga jest često preskakanje kuhanih obroka i konzumacija masne brze hrane koja je zahvaljujući mogućnosti dostave postala lako dostupna.

Zašto u želucu uvijek imamo mjesta za desert?

Još jedan veliki problem o kojem se u posljednje vrijeme govori sve glasnije je visoko prerađena hrana. Ljude privlači hrana sa specifičnim omjerom dodanog šećera i zasićenih masti. Problem povećavaju i reklame na društvenim mrežama koje nas tjeraju da isprobamo svaki novi proizvod koji je još prerađeniji od onog prethodnog. Nutricionistica ovaj fenomen komentira govoreći da je u prošlosti hrana služila nama, dok su se danas stvari preokrenule i mi služimo hrani i rastu prehrambene industrije. 

Krećemo li se dovoljno?

Svjetska zdravstvena organizacija pomno prati kretanje i fizičku aktivnost, a rezultati su poražavajući. Naime, 60 do 85 posto odraslih ljudi ne zadovoljava preporučenu tjelesnu aktivnost. 2019. godine provedena je Europska zdravstvena anketa čiji su rezultati bili sljedeći:

• aerobnu aktivnost više od 150 minuta tjedno provodi 19,5 posto stanovnika,
• anaerobnu aktivnost barem 2 puta tjedno provodi samo njih 15,7 posto, 
• u aktivnoj igri umjerenog do visokog intenziteta jedan sat ili dulje prosječno provede preko 90 posto djece,
• 37,3 posto djece u svoje slobodno vrijeme provodi dva ili više sata pred ekranima.

Freepik

“Sjedilački način života uvelike pridonosi razvoju prekomjerne tjelesne mase ili pretilosti. Tjelesna aktivnost je izvrstan alat kojim oponiramo povećanom dnevnom energetskom unosu putem hrane ili pak smanjujemo rizike za razvoj raznih bolesti. Vrijeme provedeno pred ekranima ili u sjedećem/ležećem položaju donosi dodatan rizik, a to je mogućnost konzumacije nepotrebne količine hrane u takvim uvjetima”, objasnila je nutricionistica Sliško.

Mršavljenje na društvenim mrežama: Što je istina, a što marketing?

Ono što nikako ne smijemo smetnuti s uma jest to da pretilost nikako nije samo estetski problem, već prvenstveno zdravstveni jer se povezuje s većim rizikom od brojnih bolesti. Pretilost vrlo često rezultira hiperlipidemijom, aterosklerozom, dijabetesom tipa II, hipertenzijom, nealkoholnom masnom bolesti jetre, srčanim i moždanim udarom i nekim vrstama karcinoma.

Stručnjakinja savjetuje kako prepoznati simptome i prehranom vratiti balans

Osim toga, nutricionistica ističe i da pretilost danas predstavlja problem i kada su u pitanju mentalne i reproduktivne bolesti: “Danas je vežemo i uz poteškoće sa začećem, reproduktivnim bolestima poput PCOS-a, depresijom i anksioznošću i gastrointestinalnim problemima i tegobama. Zdravstveni sustav je svakako opterećen jer je pretilost moguće izbjeći i prevenirati te time smanjiti udio pregleda, operacija i lijekova koji su rezervirani za takvu skupinu pacijenata.”

Djeca navike vezane za prehranu i tjelovježbu nose od kuće

Kao što je već spomenuto, djeca su posebno rizična skupina kada se govori o pretilosti i problemima s prekomjernom težinom. Upravo zbog toga, važno je da stručnjaci, škole i roditelji surađuju kako bi se djeci pružili točni podaci te kako bi im se od najranijih dana usadile zdrave životne navike. 

Freepik

“Kvaliteta obroka u školama i vrtićima mora biti na visokoj ljestvici prioriteta za dodjelu financijskih resursa. Osim toga, potrebno je poticanje škola i društava na adekvatnu tjelesnu aktivnost. Sasvim je u redu da se dijete ne snalazi u svim oblicima sporta i aktivnosti, no tu je apel na djelatnike obrazovnog sustava i roditelje da s djetetom pronađu prihvatljiv oblik aktivnosti koje će dijete rado pohađati”, upozorila je Petra Sliško.

Dakako, najvažniji kotačić u cijelom procesu svakako su roditelji od kojih djeca uče o svijetu oko sebe od najranijih dana. Ako se roditelj bori s prekomjernom težinom i ne živi zdravim načinom života, predstavlja veoma loš primjer djetetu. 

Zdrava prehrana ne mora biti skupa

Iako je pretilost prvenstveno zdravstveni problem, nizak socioekonomski status može joj pogodovati kaže Petra Sliško, ali dodaje: “Međutim, stojim pri tome da pravilna prehrana uopće ne mora biti skupa. Dapače, u nazivu prekomjernog energetskog unosa stoji da smo nečeg unijeli previše, a samim time je to u većini slučajeva više i koštalo. Iako postoje namirnice koje će za nisku cijenu dati sitost nakon obroka, pravo je pitanje koliko će ta sitost zapravo potrajati. Isto tako, konzumaciju hrane uvelike uvjetuje i sredina u kojoj se nalazimo, odnosno naša mogućnost odupiranju izazovima te sredine.”

Foto: Privatna arhiva Petre Sliško, Croatia Poliklinika

Naglasila je i da bismo svoje zdravlje trebali staviti na prvo mjesto, a to znači da ćemo neke namirnice ponekad odbiti ili ih jednostavno jesti u manjoj količini unatoč tome u kakvom se društvu nalazimo ili o kakvoj je prigodi riječ.

Planiranje i organizacija ključni su u mnogo uspješnih pothvata, pa tako i u prevenciji prekomjernog unosa hrane i prekomjerne potrošnje: “Uvijek savjetujem da se prije svakog tjedna okvirno isplaniraju obroci ili barem kupe hranjive namirnice koje će dati dovoljnu sitost i uvijek ćemo ih imati pri ruci. Problem je i kada se hrana bira i kupuje u trenucima gladi jer smo tada skloniji posegnuti za energetski bogatijim i nutritivno siromašnijim obrokom, pa bi i to trebalo izbjegavati.”

Nutricionistica otkriva: Kako planirati obroke i jesti zdravo čak i kad nemate vremena

Kada govorimo o prevenciji pretilosti na razini države, ništa se ne može postići bez sistemske edukacije od najranije dobi te uvođenja dodatnih financijskih sredstava za povećanje nutritivne kvalitete obroka u vrtićima i školama. Isto tako, integracija nutricionista u što više sfera društva igra ključnu ulogu u smanjenju problema vezanih za prekomjernu težinu i prevenciji raznih stanja i bolesti.