Intolerancija na laktozu je stanje u kojem organizam ne može u potpunosti probaviti laktozu, prirodni šećer koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. S ovim problemom koji narušava ustaljene obrasce prehrane najčešće susreću starije osobe, a prvi simptomi najčešće se pojavljuju u adolescenciji i odrasloj dobi. O temi razgovaramo s dr. Barbarom Perše.

“Koliko je meni poznato nema niti jedne epidemiološke procjene (na razini države) koja bi pouzdano rekla koliko je u Hrvatskoj simptomatske intolerancije, a posljedično tome nema studija niti po regijama. S obzirom na to da se radi o simptomima koji mogu biti više ili manje izraženi, ljudi često sami prestanu uzimati laktozu bez da formalno traže liječničku potvrdu dijagnoze. Neke su procijene da je simptomatska intolerancija u populacijama europskog podrijetla oko ~15 posto, ali procjene ovisi o definiciji i metodologiji istraživanja”, komentira dr. Perše trenutne procjene u Hrvatskoj i Europi.

7 namirnica koje će vam pomoći da brzo utonete u san i mirno spavate

Zanimljivo je primijetiti da tržište proizvoda bez laktoze zaista postoji, pa čak i cvjeta, što sugerira da potražnja za bezlaktoznim proizvodima sve više raste. Jedan od razloga mogao bi ležati u činjenici da poneki ljudi koje zapravo muči sindrom iritabilnog kolona sami sebi pogrešno dijagnosticiraju intoleranciju laktoze ne znajući da se ove dvije bolesti mogu preklapati.

Intolerancija na laktozu i alergija na kravlje mlijeko

Intolerancija na laktozu nerijetko se pogrešno smatra alergijom na kravlje mlijeko, radi se o dva sasvim različita zdravstvena problema. Ipak, ova zabuna ne čudi radi česte slične kliničke slike, posebice ako osoba prvenstveno osjeća probavne smetnje. Ipak, potrebno je napomenuti da se razlika između ova dva stanja očituje u različitim mehanizmima nastanka tegoba što rezultira potrebom za drugačijim pristupom dijagnostici i liječenju.

“Alergija je u osnovi preosjetljivost, odnosno reakcija našeg imunološkog sustava na proteine iz kravljeg mlijeka (kazein ili sirutku), dok se kod intolerancije laktoze radi o nepodnošenju ugljikohidrata (laktoze), a uzrok je nedostatak enzima laktaze u tankom crijevu što dovodi do toga da se laktoza (mliječni šećer) ne razgrađuje dovoljno. Alergija se najčešće javlja u male djece, dok se intolerancija laktoze obično javlja kasnije, u adolescentnoj dobi i u odraslih”, kaže dr. Perše.

Freepik

Tipični simptomi intolerancije laktoze su nadutost, plinovi, “kruljenje”, bol u trbuhu, proljev (ponekad i mučnina). S druge strane, simptomi alergije su raznoliki ovisno o tome koji organ zahvaćaju. U javnosti se ova dva pojma i stanja često miješaju jer kada osoba razmišlja o tome što joj smeta, obično pomisli na okidač, u ovom slučaju mlijeko i mliječne proizvode. Vrlo često ćemo zato čuti da nam netko kaže da je  “alergičan na mlijeko”, a ispravno bi bilo reći “mlijeko mi smeta”. Razlika je u tome što ljudi s intolerancijom mogu konzumirati manje količine mlijeka, fermentirane mliječne proizvode ili mlijeko bez laktoze, dok oni koji imaju alergiju ove namirnice moraju u potpunosti izbjegavati.

Devet toplih napitaka za bolji imunitet zimi

Kada govorimo o samom načinu dijagnostike intolerancije na laktozu, temelj je dobra anamneza i pregled kako bi se moglo procijeniti je li pacijentu potrebno testiranje: “Ako postoje alarmantni simptomi/znakovi potrebno je napraviti dodatnu dijagnostiku kako bi se prvo isključila ozbiljnija stanja. Pacijentima najčešće preporučujem kratku eliminaciju i zatim ponovo uvođenje (provokaciju), uz detaljno vođenje dnevnika i praćenje simptoma.”

Konzumacija mliječnih proizvoda unatoč dijagnozi

Kao što je spomenuto, osobe s intolerancijom na laktozu zapravo mogu konzumirati mliječne proizvode, ali sve će ovisiti o pojedincu, njegovom mikrobiomu te o tome kolika je ostatna aktivnost laktaze (što je manja to je niži “prag” količine laktoze koji izaziva simptome). Poznato je da većina pacijenata u jednom danu može podnijeti od 12 do 14 g pod uvjetom da je laktoza raspodijeljena u manje obroke. Ipak, potrebno je biti svjestan svojih mogućnosti i prehranu prilagoditi individualnim potrebama.

Muči vas zatvor i probavne smetnje? Ove namirnice dodajte svakom obroku

Zanimljivo je i to da mnogi ljudi s intolerancijom laktoze govore da im fermentirani proizvodi i jogurt uopće ne stvaraju tegobe. Dr. Barbara Perše komentira da su ovi proizvodi često podnošljiviji zbog toga što se dio laktoze u njima razgrađuje fermentacijom. Napomenula je i da, primjerice, tvrdi sirevi sadrže vrlo malo laktoze pa ih se dobro podnosi. 

Freepik

Ono na što je potrebno pripaziti, a mnogi toga uopće nisu svjesni, jest to da se laktoza koristi kao tehnološki sastojak. Naime, koristi se kao punilo, nositelj arome ili za poboljšanje teksture. Pronaći ćete je u prerađenoj i gotovoj hrani kao što su instant juhe, umaci, gotova jela, industrijski pekarski proizvodi, prerađeno meso (naresci, hrenovke, paštete), panirani proizvodi te grickalice i slatkiši. 

Riješite se nadutosti, zatvora i žgaravice: Dodajte ove namirnice u prehranu

Ako na pakiranju nekog proizvoda piše „može sadržavati mlijeko“ to često znači da je proizvedeno u pogonu u kojemu se mlijeko koristi za proizvodnju drugih proizvoda na istom mjestu. Upozorenje je primarno namijenjeno za osobe s alergijom na mliječne proteine koje često moraju provoditi strogu bez mliječnu prehranu. Većina osoba s intolerancijom na laktozu može podnijeti takve proizvode. Također, laktoza se pojavljuje u kapsulama i tabletama kao pomoćni sastojak u lijekovima, ali u vrlo malim količinama pa je općenito sigurna. 

Izbjegavanje mlijeka i mliječnih proizvoda

“Najvažniji klinički rizik bezmliječne prehrane je kronično niži unos kalcija (jer su mlijeko i mliječni proizvodi važan izvor); te posljedično i nepovoljni ishodi za zdravlje kostiju”, odgovara dr. Perše na pitanje o tome kada je potpuno odricanje od mliječnih proizvoda problematično.

U posebno rizične skupine ubrajaju se djeca i adolescenti jer se nalaze u razdoblju razvoja koje je ključno za postizanje koštane mase i u riziku su suboptimalne mineralizacije kosti. Ostale rizične skupine su trudnice, žene koje doje ili su u menopauzi. 

Freepik

“Opće preporuke unosa kalcija za odrasle žene su tipično u rasponu 1.000 do 1.200 mg/dan (ovisno o dobi), uz vitamin D oko 600 do 800 IU/dan. Inače je Vitamin D posebna tema jer ga prirodno sadrži malo hrane, no tu je pak ključna izloženost suncu. U našoj populaciji učestalo viđamo nedostatak vitamina D3 te našim pacijentima redovito preporučujemo suplementaciju. U praksi, ženama koje samoinicijativno izbacuju mlijeko često je potreban strukturirani plan zamjene (ili suplementacija) kako unos ne bi ostao kronično nizak”, savjetuje dr. Barbara Perše.

Za osobe koje imaju (vjerojatnu ili dokazanu) intoleranciju na laktozu, ali nalaze se u određenim situacijama kada je teško izbjeći mlijeko, preporučuje se uzimanje enzima laktaze: “Ovo najčešće preporučujem osobama koje imaju tipične simptome nakon unosa laktoze, a žele povremeno konzumirati mliječne proizvode (npr. obroci izvan kuće, putovanja, društveni događaji). Tablete ili kapi laktaze mogu pomoći smanjiti simptome jer razgrađuju laktozu. Također, ako osoba ima djelomičnu toleranciju i laktaza im omogućuje “povećanje praga” bez potrebe za potpunim izbjegavanjem.” 

Najbolja prehrana za osteoartritis: što jesti, a što izbjegavati

Neki pacijenti imaju sekundarni manjak laktaze (npr. nakon gastroenteritisa ili drugih prolaznih stanja) pa im je potrebno privremeno olakšanje dok se stanje ne popravi. Kako bi učinak bio maksimalan, terapiju treba uzeti neposredno prije ili s prvim zalogajem mliječnog obroka, a ako obrok traje dugo ili ima više “valova” laktoze, ponekad treba ponoviti dozu (obavezno provjerite uputu proizvođača). Najvažnija razlika među pripravcima je količina enzima laktaze (FCC jedinice) po dozi, jer „jedna tableta” ne znači isto za sve proizvode; EFSA preporučuje najmanje 4.500 FCC jedinica po obroku. 

A što je s najmlađima?

Prema stručnim člancima koji se koriste u kliničkoj edukaciji u Hrvatskoj često se navodi učestalost alergije na kravlje mlijeko oko 2 do 2,5 posto osobito u dojenačkoj dobi i ranoj dječjoj dobi. Do pada dolazi u starijoj dobi djece. Posljednji Europski podaci, pak, pokazuju da se alergija na proteine kravljeg mlijeka ipak precjenjuje i da je stvarna brojka niža. U nekim studijama stvarna incidencija alergija na proteine kravljeg mlijeka je bila 0,54 posto do dobi od dvije godine.

Freepik

“Prirodni tijek alergije ovisi i o podtipu. Ako je vrsta alergije koja je tzv. stanično posredovana (Ne-IgE) dolazi do brže remisije, odnosno tolerancija se često razvija ranije. No IgE-posredovana alergija može trajati dulje a ponekad i doživotno. Ipak prognoza je najčešće povoljna, 80 do 90 posto djece razvije toleranciju do školske dobi. Prediktori duljeg trajanja u praksi uključuju više vrijednosti specifičnog IgE, veće reakcije na kožnom ubodnom testiranju i izraženiji atopijski dermatitis”, objašnjava dr. Perše prognoze alergije kod djece.

Ponovno uvođenje mliječnih proizvoda u prehranu djeteta odvija se ovisno o težini kliničke slike, težini i vrsti alergijske reakcije i procjeni liječnika. Provokaciju na proteine kravljeg mlijeka obavlja se pod medicinskim nadzorom u bolnici ili kod kuće. Ako se postupak radi kod kuće,  roditeljima se preporučuje  postupno uvođenje prema mliječnoj ljestvici (“Milk ladder”). Preporuka je početi s manjim količinama termički obrađenog mlijeka, keksima, muffinima ili biskvitom. 

Osjećate 'kamen' u želucu? Nutricionistica otkriva tri variva koja će vas riješiti nadutosti i vratiti energiju

“U praksi najčešće nakon potvrde dijagnoze preporučujemo eliminaciju najmanje ~6 mjeseci ili do dobi 9 do 12 mjeseci, nakon čega se razmatra reevaluacija i reintrodukcija. Ako pokušaj reintrodukcije izazove simptome, često se dogovara ponovni pokušaj nakon dodatnih 3 do 6 mjeseci, uz individualizaciju ovisno o kliničkoj slici”, zaključuje sugovornica.

Intolerancija na laktozu čest je, ali često pogrešno shvaćen problem koji ne znači da se mlijeko i mliječni proizvodi moraju u potpunosti izbaciti iz prehrane. Razumijevanju vlastite tolerancije neophodno je kako biste pravilno procijenili simptome i prilagodili prehranu. Samoinicijativno izbjegavanje mliječnih proizvoda može dugoročno dovesti do manjka kalcija i nepovoljnih učinaka na zdravlje kostiju, osobito kod djece, žena i starijih osoba. Stručna procjena i edukacija važni su kako bi se izbjegle nepotrebne restrikcije. Uz pravilne informacije, svoj život možete nastaviti živjeti ispunjeno bez obzira na dijagnozu.