Veljača je tradicionalno mjesec krafni, jer se upravo tada održavaju karnevali i fašnici koji slave veselje, maskiranje i bogat stol. Ova slastica postala je gotovo neizostavan simbol tog razdoblja, pa ih u to vrijeme nalazimo na svakom koraku, od pekarnica do kućnih kuhinja. Iako mnogi jedva čekaju sezonu krafni, dobro je znati kako se uklapaju u uravnoteženu prehranu.

Liječnica Manja Prašek: Zabluda je da je dijabetes "kazna" ili posljedica loše prehrane

Krafne su mnogima omiljena slastica, mekane, slatke i lako dostupne. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ih je bolje konzumirati umjereno jer često sadrže puno kalorija i dodanog šećera, a vrlo malo hranjivih tvari. Povremeno uživanje neće naštetiti, no redovita konzumacija može imati dugoročne posljedice za zdravlje, piše Everyday Health. 

Prosječna krafna srednje veličine može sadržavati oko 200 kalorija i više od 10 grama šećera, dok pojedine varijante imaju znatno više. Upravo zbog takvog nutritivnog sastava lako je premašiti preporučeni dnevni unos dodanog šećera, koji bi prema smjernicama trebao činiti manje od deset posto ukupnih kalorija.

Problem nastaje jer krafne rijetko ostaju jedini izvor šećera u prehrani. Zaslađena pića, deserti i prerađena hrana dodatno povećavaju unos, što s vremenom može opteretiti organizam. Prehrana bogata šećerom povezuje se s nizom metaboličkih poremećaja, uključujući povišenu razinu šećera u krvi, inzulinsku rezistenciju i kronične upalne procese. Dugoročno takav obrazac prehrane može povećati rizik od razvoja bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i masne bolesti jetre.

Bez proširenog probira prijeti nam sprječiv porast smrtnih slučajeva povezanih s bolestima jetre

Krafne same po sebi ne uzrokuju te bolesti, ali česta konzumacija visokokalorične hrane može dovesti do debljanja, a pretilost je poznati čimbenik rizika za brojne kronične bolesti, uključujući i neke vrste raka.

Što se još skriva u sastavu?

Osim šećera, krafne često sadrže rafinirano brašno, aditive, umjetne arome i nezdrave masnoće. Takva kombinacija daje brz izvor energije, ali bez osjećaja dugotrajne sitosti i bez važnih nutrijenata poput vlakana, vitamina i minerala. Zbog toga ih nutricionisti svrstavaju u skupinu hrane koju je bolje promatrati kao povremeni užitak nego kao redoviti dio jelovnika. 

Freepik

Iako ih mnogi biraju kao dodatak uz jutarnju kavu, krafne nisu idealan način za početak dana. Obiluju jednostavnim ugljikohidratima koji mogu naglo povisiti razinu glukoze u krvi, a potom izazvati brz pad energije.

Osobama koje već imaju problema s regulacijom šećera u krvi takav doručak može dodatno otežati kontrolu glikemije. Uravnotežen obrok obično uključuje cjelovite žitarice, proteine, zdrave masnoće i vlakna koji pružaju stabilniju energiju.

Može li se u krafnama ipak uživati?

Dobra vijest je da nema potrebe za potpunim odricanjem. Ako je ostatak prehrane raznolik i uravnotežen, povremena krafna neće značajno utjecati na zdravlje. Krafne nisu zabranjena namirnica, ali nisu ni nutritivno vrijedan izbor. Ključ je u umjerenosti i općem načinu prehrane. Dugoročno zdravlje ne ovisi o jednoj slastici, nego o svakodnevnim navikama koje oblikuju naš jelovnik.

Osam lako probavljivih ugljikohidrata

Postoje i nutritivno bogatije alternative za zadovoljenje želje za slatkim, poput svježeg voća koje donosi vlakna i mikronutrijente. Oni koji vole eksperimentirati u kuhinji mogu pripremiti domaće verzije krafni koristeći kvalitetnije sastojke i manje šećera.