Svjetska zdravstvena organizacija, kao krovna zdravstvena organizacija, ističe redovitu tjelesnu aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja.

Povećanje kvalitete života

S ciljem očuvanja i poboljšanja zdravlja te povećanja kvalitete života čovjeka Svjetska zdravstvena organizacija je izdala preporučene razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine. U skladu s tim preporukama osobe starije od osamnaest godina trebale bi prikupiti minimalno 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno, a aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta mogu se i međusobno kombinirati.

Vježbe snage za velike mišićne skupine treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (od pet – sedamnaest godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno šezdeset minuta dnevno, a mlađi od pet godina minimalno 180 minuta provesti u aktivnoj igri. Dodatne zdravstvene učinke moguće je ostvariti većom količinom tjelesne aktivnosti, odnosno povećanjem umjerene aerobne više od 300 minuta tjedno ili aktivnosti visokog intenziteta više od 150 minuta tjedno. Također, svaka tjelesna aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima pojedinca kako bi se provodila na siguran i učinkovit način.

Osnovni cilj je, dakle, podizanje svijesti javnosti o važnosti i koristima redovite tjelesne aktivnosti pri očuvanju i unaprjeđenju zdravlja. Također, ovo je izvrstan način povezivanja pojedinaca, zajednica i naroda u promicanju zdravlja i dobrobiti zdravih stilova života.

Tjelesna neaktivnost uz nepravilnu prehranu predstavlja sve veći problem današnjice i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase i debljine. Prekomjerna tjelesna masa i debljina predstavljaju značajan rizik za razvoj danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, poput bolesti srca i krvožilja, kronične opstruktivne bolesti pluća, šećerne bolesti tipa 2, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora. Ona je najčešće rezultat »sjedilačkog« načina života, velikog broja obaveza, manjka slobodnog vremena i nedovoljne informiranosti o važnosti tjelesne aktivnosti. Redovita tjelesna aktivnost u djece i mladih iznimno je važna za njihov rast i razvoj, a usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje i u odrasloj dobi.

Kako je ljudsko tijelo stvoreno za kretanje, tjelesno aktivan način života dokazano donosi brojne dobrobiti za mentalno zdravlje. Tjelesna aktivnost povećava otpornost na stres, povećava osjećaj sreće i zadovoljstva, pridonosi razvoju boljeg mišljenje o samome sebi, doprinosi očuvanju kognitivnih funkcija – pažnja, pamćenje, učenje. Također, tjelesna aktivnost pruža mogućnost za druženje i razvoj vještina važnih za svakodnevno dobro funkcioniranje.

Vodeći javnozdravstveni prioritet

S obzirom na znatan udio nedovoljno aktivnih osoba u svijetu, promicanje redovite tjelesne aktivnosti prometnulo se u jedan od vodećih javnozdravstvenih prioriteta. Suvremena literatura potvrđuje i objašnjava ulogu tjelesne aktivnosti kao značajnog instrumenta u prevenciji i korekciji kroničnih nezaraznih bolesti, koje su među vodećim bolestima današnjice, a recentni javnozdravstveni pristup usmjeren je promicanju tjelesno aktivnog načina života, odnosno svakodnevne umjerene tjelesne aktivnosti u svrhu očuvanja i poboljšanja zdravlja, prevencije niza kroničnih bolesti te povećanja kvalitete života čovjeka.

Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od preranog umiranja općenito te značajno povećava vjerojatnost dužeg stvaralačkog života kao i očekivanog trajanja života. Mnogi ljudi nisu svjesni prednosti koje donosi tjelesna aktivnost te su skloni tražiti mnoge razloge kako ne bi započeli stil života koji uključuje više tjelesne aktivnosti.

Tako su, primjerice, ovo neki od čestih izgovora - Nemam dovoljno vremena, nisam »sportski tip«, nemam uvjeta za to, za svaku tjelesnu aktivnost potrebno je puno novaca, mjesta za provođenje tjelesne aktivnosti nalaze se daleko, ceste nisu sigurne za vožnju biciklom, nemam potrebnu opremu, ne postoje parkovi, biciklističke staze i slično,već sam dovoljno umorna/an od posla, djece i kućanskih poslova, kada bih uopće mogla/mogao vježbati?, mislim da sam već dovoljno aktivan/na, i tako dalje.

Kako biste uspjeli započeti neku tjelesnu aktivnost, korisno je imati na umu da su rezultati vaših aktivnosti kumulativni - svejedno je da li ste aktivni tri puta dnevno po deset minuta, šest puta po pet minuta ili jednom dnevno trideset minuta. Važno je da to radite svakog dana i da u tome uživate. Počnite s vježbanjem već danas, bolje je da trenirate i manje, nego nikako.

Ako do sada niste bili aktivni, počnite s umjerenim aktivnostima u trajanju od pet do deset minuta te ih postupno produljujte i intenzivirajte. Podsjetite se na mnogobrojne mogućnosti obavljanja tjelesne aktivnosti. Vjerujte u svoju sposobnost da budete aktivni. Nastojte uživati u vježbanju - vježbanje bi trebalo biti zanimljivo i zabavno. Pronađite onaj tip rekreacije koji vam najviše odgovara. Podsjetite se uvijek na dobrobit koju činite za svoje zdravlje. Razmišljajte o ostalim prednostima vježbanja – dobar izgled, dobro držanje i veća količina energije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Mnogobrojne prednosti

Mnoge znanstvene studije pokazale su mnogobrojne prednosti umjerene tjelesne aktivnosti. Posebno učinkovito prevenira ili odlaže većinu uobičajenih kroničnih bolesti. Za dvadeset do šezdeset posto smanjuje rizik od nastanka koronarne bolesti srca, raka debelog crijeva, raka dojke te smanjuje druge glavne rizike za nastanak bolesti kao što su visoki tlak (hipertenzija), kolesterol, pretilost, pušenje i stres.

Nadalje, redovna tjelesna aktivnost zbog povećanja ili održavanja koštane mase i čvrstoće predstavlja važan čimbenik u prevenciji osteoporoze i osteoporotičnih prijeloma. Povoljno utječe i na zglobnu hrskavicu te smanjuje vjerojatnost obolijevanja od artritisa, a smanjuje i rizik loma kuka kod žena te stvaranja boli u donjim leđima - križobolje. Istraživanja pokazuju da tjelovježba koja uključuje jačanje vratnih mišića učinkovito ublažuje tegobe uzrokovane kroničnim bolovima vrata, a uz adekvatnu prehranu najvažnija je za prevenciju celulita te pomaže u kontroliranju tjelesne težine, smanjuje razinu šećera u krvi, ima antidepresivno djelovanje - poboljšava raspoloženje, omogućuje bolji san, a osobe koje se redovito bave tjelesnom aktivnosti imaju više energije, izgledaju i osjećaju se bolje.

Također, pomoću tjelesne aktivnosti mogu se postići i drugi zdravstveni i socijalni ciljevi. Naime, ona pomaže u smanjenju nasilja među mladima, potiče nepušački stil života, smanjuje vjerojatnost drugih rizičnih ponašanja kao što su konzumiranje droge, alkohola i neodgovorno spolno ponašanje, može pomoći u smanjenju kriminala i antisocijalnog ponašanja, pomaže u kreiranju socijalnih vještina kod djece te stvaranja pozitivne slike o sebi samima i dobroj samoprocjeni, aktivno življenje pruža ljudima mogućnost da se druže s drugima, smanjuje osjećaj izolacije i usamljenosti među starijim osobama te poboljšava njihovu fizičku i mentalnu sposobnost.