freepik
Važno je ostati aktivan, no vježbanje može biti opasno kada su temperature visoke. Poduzmite mjere opreza i prepoznajte znakove bolesti uzrokovanih toplinom.
Evo nekoliko savjeta stručnjaka kako biste se zaštitili i sigurno vježbali tijekom vrućih dana:
Ako je moguće, planirajte fizičku aktivnost ujutro ili navečer, kada su temperature niže. Idealno je vježbati prije 9 sati ujutro ili nakon 19 sati navečer. Treba izbjegavati vježbanje na otvorenom ako je temperatura viša od 32 °C.
Ovo je posebno važno za djecu jer često nisu svjesna da im treba odmor i tekućina. Planirajte najmanje 10 minuta pauze za svaki sat vježbanja.
Djeca, starije osobe i osobe slabije kondicije trebaju češće odmarati. Naravno, svi bi trebali usporiti tempo kada je vruće.
Prije bilo kakve aktivnosti na otvorenom popijte veliku čašu vode ili omiljenog sportskog napitka. Pazite da djeca piju dovoljno vode jer često nisu svjesna važnosti hidratacije.
Sportaši koji se natječu trebali bi popiti dvije velike čaše tekućine najmanje dva sata prije događaja. Najbolji je obična voda, ali i sportski napitci mogu pomoći nadoknaditi ugljikohidrate i elektrolite. Voćni sokovi su također u redu. Izbjegavajte alkohol i kofein jer uzrokuju dehidraciju.
Kad god je moguće, pijte tekućinu i tijekom vježbanja – oko 1,5 do 3 decilitra svakih 15 minuta. Ako vježbate nekoliko sati, važno je nadoknaditi soli i energiju pomoću sportskih napitaka, a ne samo vodom.
Kad god možete, nosite svijetlu, prozračnu i laganu odjeću prilikom vježbanja na visokim temperaturama. Kape i šeširi mogu pomoći da sunce ne udara izravno u lice, glavu i vrat.
Neki sportaši bit će izloženiji riziku od problema povezanih s toplinom nego trkači u kratkim hlačama i majici bez rukava. Treneri i sportaši moraju biti svjesni ovog faktora tijekom vrućih dana te povećati unos tekućine i vrijeme odmora.
Toplinski udar: Važno je prepoznati ove simptome i reagirati na vrijeme
I gledatelji se mogu pregrijati i umoriti sjedeći na suncu na tribinama. Preporučuje se nošenje šešira sa širokim obodom i svijetle, lagane odjeće od pamuka ili drugih prozračnih materijala. Svakih nekoliko sati nanesite kremu za sunčanje na sve izložene dijelove tijela kako biste spriječili opekline.
Bolesti uzrokovane toplinom mogu se brzo pretvoriti u hitno medicinsko stanje. Važno je reagirati čim primijetite prve znakove. Takva stanja uključuju grčeve u mišićima, iscrpljenost zbog topline i toplinski udar.
Grčevi u mišićima, iscrpljenost i toplinski udar često pogađaju osobe koje se fizički naprežu na vrućini, no mogu se dogoditi bilo kome. Rizičnije skupine uključuju:
Grčevi u mišićima su bolna, ali blaža forma toplinske bolesti. Najčešće se javljaju u nogama ili trbuhu, zbog gubitka soli kroz znojenje. Odmor, istezanje i hidratacija obično pomažu. Pijenje voćnog soka s prstohvatom soli ili sportskih napitaka može pomoći u prevenciji gubitka soli.
Toplinska iscrpljenost je početna faza toplinskog udara i obično uključuje simptome kao što su:
Ako primijetite ove simptome kod sebe ili nekog drugog, odmah se odmaknite u hladovinu, dajte osobi nešto hladno za popiti i pokušajte je rashladiti. To može uključivati skidanje suvišne odjeće, polijevanje hladnom vodom i stavljanje osobe blizu ventilatora.
Ako se osoba ne osjeća bolje nakon kratkog vremena ili se simptomi pogoršaju, potražite medicinsku pomoć.
Sedam dobrih razloga da ujutro popijete čašu vode (i osmi ako vam zatreba)
Toplinski udar je vrlo opasno stanje. Tijelo prestaje proizvoditi znoj, a unutarnja temperatura naglo raste. Koža postaje suha i vrlo topla. Osoba može biti zbunjena, uznemirena i imati zamućen ili dvostruki vid. Ovi simptomi ukazuju na ozbiljnu opasnost.
Osobu treba polegnuti i odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć, dok je ostali pokušavaju rashladiti na sve moguće načine.
A.A.