Svi želimo živjeti dugo, ali još važnije – želimo živjeti dobro. Dugovječnost nije samo pitanje godina, već i kvalitete života koju u tim godinama imamo. Kako ostati vitalan, zdrav i pun energije i u poznim godinama? Medicina nam daje odgovore, a male promjene koje možete primijeniti i u svojoj svakodnevici mogu imati veliki učinak. Pa krenimo na put u dugovječnost!

Što je dugovječnost i kako živjeti dulje?

Dugovječnost je područje medicine koje se bavi produljenjem i poboljšanjem kvalitete života. Cilj nije samo živjeti dulje, već živjeti zdravije i aktivnije.

Tri su ključna elementa dugovječnosti:

1. Produljenje životnog vijeka
2. Produljenje razdoblja zdravog života (tzv. život bez bolesti)
3. Kontrola i usporavanje bioloških procesa starenja

Što utječe na duljinu života?

Tri su glavna faktora:

1. Genetika

Genetika značajno utječe na dugovječnost – oko 25% razlika u životnom vijeku među ljudima pripisuje se genima. Određene genske varijacije štite stanice od starenja, popravljaju DNK i štite od stresa.

2. Okoliš

Kvaliteta zraka, nadmorska visina i opće životne okolnosti imaju velik utjecaj na duljinu i kvalitetu života. Primjerice, tijekom lockdowna smrtnost u Europi se smanjila zbog manje zagađenja. U svijetu postoje i tzv. Plave zone – geografska područja s visokom stopom stogodišnjaka: Okinawa (Japan), Ikaria (Grčka), Sardinija (Italija), Loma Linda (Kalifornija), Nicoya (Kostarika). No više o njima malo kasnije.

3. Stil života

Način života izravno utječe na zdravlje i dugovječnost. Uravnotežena prehrana i redovita fizička aktivnost dokazano produljuju život. Važno je naglasiti da ne postoji univerzalni pristup – sve se temelji na individualnom pristupu.

Koje dijagnostičke metode postoje za dugovječnost?

U klinikama za zdravu dugovječnost u razvijenijim dijelovima svijeta cilj je prevenirati bolesti a ne samo liječiti simptome. Početak svakog tretmana uključuje detaljnu dijagnostiku:

Genetski screening

Koristi se za procjenu genetskog rizika za bolesti poput raka, demencije i bolesti srca. Rano otkrivanje omogućuje usvajanje zdravih navika na vrijeme.

Fiziološka mjerenja

• Brzina pulsnog vala – mjeri elastičnost arterija
• Varijabilnost otkucaja srca – povezana s funkcijom srca
• Snaga stiska šake – pokazatelj opće fizičke slabosti i smrtnosti
• Visceralna masnoća – ključni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Viscelarna masnoća je masno tkivo koje se nalazi oko unutarnjih organa u trbušnoj šupljini. Jedino rješenje je postupno uvesti promjene u prehrani i načinu života.

4 načina kako poboljšati svoju dugovječnost

1. Redovita tjelesna aktivnost: Već 15 minuta vježbanja dnevno može produžiti život za do 3 godine.

2. Prehrana bogata biljnim namirnicama: Biljna prehrana smanjuje rizik od brojnih bolesti, zahvaljujući snažnim antioksidansima poput polifenola i vitamina C.

3. Kvalitetan san: Dosljedan raspored spavanja pomaže u regeneraciji tijela i mozga. Premalo ili previše sna povezano je s kraćim životnim vijekom.

4. Njegovanje društvenih odnosa: Možda je pomalo neuobičajeno ali da - ljudi s jakom društvenom mrežom mogu živjeti i do 50% dulje! Kvalitetni društveni kontakti značajno smanjuju rizik od prerane smrti.

Tajne dugovječnosti iz Plavih zona: 9 pravila za duži i zdraviji život

Dan Buettner, istraživač i suradnik National Geographica, proveo je više od 20 godina proučavajući tzv. Plave zone – regije u svijetu gdje ljudi žive iznimno dugo i zdravo.

Na temelju razgovora sa 263 osobe starije od 100 godina, Buettner je identificirao devet ključnih navika koje doprinose dugovječnosti, poznatih kao "Power 9", piše CNBC .

Kretanje na prirodan način

Stanovnici Plavih zona ne odlaze u teretane niti trče maratone. Umjesto toga, oni su u stalnom pokretu kroz aktivnosti poput vrtlarenja i hodanja.

Svrha života

U Okinawi to nazivaju "ikigai", a u Nicoyi "plan de vida" no riječ je o istome - razlog zbog kojeg se ljudi bude svako jutro. Imati jasnu svrhu svog života - to može dodati do sedam godina vašem životu.

Smanjenje stresa

Iako stres nije stran ni stanovnicima Plavih zona, oni imaju rutine za njegovo smanjenje: meditacija, molitva, drijemanje ili druženje s prijateljima.

Pravilo 80%

Okinawci prakticiraju "hara hachi bu" – prestaju jesti kada su 80% siti, čime izbjegavaju prejedanje.

Prehrana bazirana na biljkama

Prehrana se temelji na mahunarkama poput graha, leće i soje. Meso se konzumira rijetko i u malim količinama.

Umjereno konzumiranje alkohola

U Plavim zonama ljudi piju umjereno, najčešće jednu do dvije čaše vina dnevno, i to u društvu i uz hranu, što može imati pozitivne učinke na zdravlje.

Pripadnost zajednici

Većina stogodišnjaka pripada nekoj zajednici, najčešće vjerskoj, a redovito sudjelovanje u vjerskim obredima može produžiti život za nekoliko godina.

Obitelj na prvom mjestu

Stanovnici Plavih zona često žive u blizini ili s članovima obitelji, njegujući bliske odnose koji doprinose njihovom emocionalnom zdravlju.

Mali krug velikih ljudi

Dugovječni ljudi okruženi su onima koji podržavaju zdrave navike, što pozitivno utječe na njihov način života.

Nije komplicirani, zar ne? Briga o zdravlju zapravo i ne mora biti komplicirana – male, svakodnevne odluke čine veliku razliku. Kad se pokrenemo, bolje jedemo, dobro spavamo i njegujemo odnose s ljudima oko sebe, ne samo da živimo dulje, nego živimo sretnije. Dugovječnost je zapravo putovanje na duge staze koje kreiramo svaki dan. Želimo vam sretan put – do dugovječnosti!

Dijana K.M.