freepik
Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), uz podršku ukupno 12 liječničkih, sestrinskih, ljekarničkih i organizacija pacijenata, predstavila je u petak sveobuhvatan prijedlog reforme hitne medicine.
Cilj dokumenta je učiniti hitnu pomoć dostupnijom i bržom za građane te osigurati sigurnije i održivije uvjete rada za zdravstvene djelatnike.
Reforma, na kojoj je radilo više strukovnih organizacija, nastala je kao odgovor na alarmantno stanje u hitnoj medicini. Trenutačno je više od 70 posto radnih mjesta specijalista hitne medicine nepopunjeno, dok su postojeći timovi preopterećeni, izloženi nasilju i rade u neujednačenim organizacijskim uvjetima.
“U 12 općih bolnica predviđeno je 110 specijalista hitne medicine, a radi ih samo šest. U velikim kliničkim bolnicama predviđeno ih je također 110, a radi tek 15”, upozorila je predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit.
Ključni prijedlog reforme je uvođenje Centara hitne medicine (CHM) u bolnicama umjesto dosadašnjih OHBP-ova. Novi naziv, ističu u HUBOL-u, jasno definira djelatnost i mijenja percepciju hitne službe kao improviziranog prijamnog punkta.
U CHM-ovima bi se provodila jedinstvena trijaža za sve bolnice, pacijenti s potrebom za hospitalizacijom morali bi biti primljeni unutar osam sati, a opservacija bi bila ograničena na 24 sata. Sustav bi uključivao i 24-satnu dostupnost sanitetskog prijevoza i otpusta.
Veliki prosvjed djelatnike Hitne pomoći, traže beneficirani radni staž
Reforma predviđa jačanje izvanbolničke hitne službe kroz snažnije T2 timove te uvođenje stalnih hitnih ambulanti na otocima i u udaljenim područjima. Dvije medicinske sestre, od kojih jedna specijalist hitne medicine, bile bi kontinuirano dostupne, uz dva T1 tima spremna za intervenciju.
HUBOL naglašava da hitna služba neće biti rasterećena bez promjena u primarnoj i palijativnoj zdravstvenoj zaštiti. Nužno je osigurati bolju dijagnostiku u domovima zdravlja, telemedicinska rješenja, administrativnu podršku i jasne modele palijativne skrbi, uključujući osnivanje Nacionalnog centra za palijativnu medicinu.
Reforma predlaže skraćenje radnog tjedna na 32 sata, povećanje plaća i beneficirani staž za djelatnike hitne medicine. Također se traži obvezna zaštitarska služba, videonadzor i edukacije o deeskalaciji sukoba, s obzirom na to da su incidenti u hitnoj službi sve češći.
“Hitan sustav mora postati dostupna, specijalizirana i visoko odgovorna djelatnost – ne servis za sve probleme sustava”, poručila je Šmit.
HUBOL poziva sve liječnike da se uključe u borbu za bolje uvjete rada i snažniji zdravstveni sustav.
Ministarstvo zdravstva ističe kako je od iznimne važnosti da sustav hitne medicinske službe bude organiziran na način koji osigurava jednake uvjete i visoke standarde u svim dijelovima Hrvatske. Trajna odgovornost Ministarstva, navode, osigurati sve potrebne resurse za učinkovito, dostupno i kvalitetno pružanje hitne medicinske pomoći.
Ministarstvo o čekanjima pacijenata na pregled: Bolnice odlučuju, digitalizacija donosi rješenje
Budući da je posljednja reforma hitne medicine provedena 2012. godine, Ministarstvo zdravstva osnovalo je Radnu skupinu koja okuplja sve relevantne dionike s ciljem izrade najboljeg modela organizacije djelatnosti hitne medicine. Sve inicijative i prijedlozi koji mogu pridonijeti atraktivnosti, učinkovitosti i održivosti ove djelatnosti otvoreni su za raspravu, a Radna skupina već aktivno radi na njihovoj razradi.
Smatraju da je sada idealan trenutak za sveobuhvatnu reorganizaciju puta pacijenta. Kroz izmjene Pravilnika o pružanju djelatnosti hitne medicine unaprijedit će uvjete rada zdravstvenih djelatnika te podići kvalitetu pružanja hitne medicinske skrbi u cijeloj zemlji.
"I ovim putem ističemo kako Ministarstvo cijeni interes i doprinos strukovnih udruga, organizacija te stručnih društava, stoga će prijedlozi biti razmotreni u okviru Radne skupine. Drago nam je vidjeti da smo svi ujedinjeni u istom cilju, a to je postizanje najboljih rješenja za djelatnost hitne medicine i dobrobit pacijenata", poručili su iz Ministarstva zdravstva.
Šire o reformi pročitajte ovdje.