Foto: Ministarstvo zdravstva
Ministrica zdravstva Irena Hrstić sudjelovala je konferenciju povodom „Ljubičastog studenog“, mjeseca posvećenog podizanju svijesti o raku gušterače, u organizaciji Hrvatskog gastroenterološkog društva uz podršku Ministarstva zdravstva. Upozorila je na alarmantne trendove obolijevanja te istaknula kako su prevencija i rano otkrivanje ključni u borbi protiv jedne od najsmrtonosnijih malignih bolesti.
Rak gušterače u Europi ima najnižu stopu preživljenja među svim vrstama raka, a situacija u Hrvatskoj nije bitno drugačija – godišnje oboli oko 850 ljudi, dok je prošle godine od ove bolesti preminulo 795 osoba, čime je svrstana među četiri najpogubnija sijela raka u zemlji. Na razini Europske unije bilježi se više od 132 tisuće smrti godišnje.
Kako bi se potaknulo jačanje svijesti o važnosti ranog prepoznavanja simptoma i rizičnih čimbenika, Hrvatsko gastroenterološko društvo pokrenulo je inicijativu „Ljubičasti studeni – Mjesec borbe protiv raka gušterače“.
Ministrica Hrstić naglasila je kako se najveći iskorak može napraviti upravo kroz organizirane preventivne programe. Odaziv građana na nacionalne preventivne preglede iznosi oko 75 posto, no nalazi su zabrinjavajući: trećina pregledanih ima prekomjernu tjelesnu masu, jednako toliko puši, a trećina prekomjerno konzumira alkohol. Kod 19 posto otkriven je poremećaj glikemije, a kod 6 posto novootkrivena šećerna bolest – svi redom čimbenici koji povećavaju rizik za razvoj raka gušterače.
Stručnjaci upozoravaju da, unatoč napretku medicine, ne postoji dovoljno učinkovita metoda liječenja, a incidencija bolesti kontinuirano raste.
Voditelj Registra za rak HZJZ-a Mario Šekerija istaknuo je da petogodišnje relativno preživljenje iznosi tek 7,8 posto. Predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva Ivana Mikolašević dodala je da se rak gušterače sve češće dijagnosticira i kod mlađih osoba, osobito u 40-im godinama, ponajprije zbog njegova tihog kliničkog tijeka.
Gastroenterolog Goran Poropat objasnio je da se bolest u velikom broju slučajeva otkrije slučajno, dok je kirurg Darko Kučan naglasio kako je tek 15 do 20 posto bolesnika operabilno.
Iako je kirurgija jedina potencijalno kurativna metoda, stopa recidiva nakon operacije iznosi 50 do 80 posto. U većine bolesnika primjenjuje se kemoterapija, a prema riječima onkologinje Jasne Marušić sve veći značaj dobivaju i suvremene metode zračenja, uključujući stereotaksijsku radioterapiju. Palijativna skrb, iako dostupnija nego prijašnjih godina, i dalje nije jednako raspoređena.
Zaključno, ministrica Hrstić poručila je da se mnogi rizični čimbenici mogu spriječiti pravodobnim djelovanjem te da će ulaganje u prevenciju ostati jedan od ključnih prioriteta Ministarstva zdravstva.