Od 9. do 15. veljače obilježava se Tjedan zdravlja na radnom mjestu, inicijativa koju provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo kako bi potaknuo poslodavce i zaposlenike na aktivnije brigu o zdravlju u radnom okruženju. 

Promicanje zdravlja na poslu podrazumijeva zajedničke napore organizacija, djelatnika i društva s ciljem stvaranja sigurnih uvjeta rada, jačanja dobrobiti zaposlenih te usvajanja zdravijih životnih navika. 

Takvi programi ne pridonose samo većem zadovoljstvu i manjem broju bolovanja, nego i boljoj organizacijskoj klimi te učinkovitijem poslovanju. U sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo provodi se i inicijativa Tvrtka prijatelj zdravlja, kojom se organizacije potiču na sustavno unapređenje radnog okruženja kroz mjere poput poticanja tjelesne aktivnosti, brige o prehrani, zaštite zdravlja zaposlenika i stvaranja pozitivne radne kulture.

Mentalno zdravlje na poslu

Mentalno zdravlje na radnom mjestu danas se smatra jednim od temelja općeg zdravlja zaposlenika, ali i stabilnosti poslovnih sustava. Procjenjuje se da je gotovo 60 posto svjetske populacije uključeno u neki oblik rada, zbog čega radno okruženje ima snažan utjecaj na svakodnevno funkcioniranje ljudi. Kada su uvjeti kvalitetni, posao može djelovati zaštitno na mentalno zdravlje jer pruža izvor prihoda, osjećaj svrhe i postignuća, potiče društvenu uključenost te donosi strukturu u svakodnevni život. Za osobe koje već žive s mentalnim poteškoćama, primjeren posao može dodatno ojačati samopouzdanje, potaknuti oporavak i poboljšati socijalne vještine.

Liječnici u Hrvatskoj preopterećeni: dr. Prošev o problemima s kojima se susreću

Ipak, stvarnost mnogih radnih okruženja pokazuje i drugu stranu. Loši radni uvjeti, poput pretjeranog opterećenja, ubrzanog tempa rada, nesigurnosti zaposlenja, nejasnih radnih uloga ili nedostatka kontrole nad poslom, predstavljaju ozbiljan rizik za psihičko zdravlje. Negativna organizacijska kultura, izostanak podrške nadređenih, nasilje, uznemiravanje, diskriminacija ili neravnoteža između poslovnog i privatnog života dodatno povećavaju razinu stresa. Procjenjuje se da je oko 15 posto radno sposobnih odraslih osoba živjelo s nekim mentalnim poremećajem, a posljedice su vidljive i na globalnoj razini, svake godine izgubi se oko 12 milijardi radnih dana zbog depresije i anksioznosti, uz ogroman pad produktivnosti.

Freepik

Stručnjaci upozoravaju da rizici nisu jednako raspoređeni. Osobe koje rade u nesigurnim ili neformalnim oblicima zaposlenja često nemaju odgovarajuću zdravstvenu i socijalnu zaštitu te su izloženije dugim radnim satima i nepovoljnim uvjetima. Posebno su ranjivi i zaposlenici u zdravstvu, hitnim službama ili humanitarnim sektorima, gdje je veća vjerojatnost susreta s traumatičnim događajima. Gospodarske krize, nestabilno tržište rada i strah od gubitka posla dodatno pogoršavaju psihološki pritisak.

Dr. Matea Bingula: Iza bijele kute kriju se emocionalna iscrpljenost i borba koju rijetko tko vidi

Dobra je vijest da postoje učinkovite mjere koje mogu spriječiti ili ublažiti ove rizike. Organizacijske promjene, poput fleksibilnog radnog vremena, jasnih protokola protiv nasilja i uznemiravanja te prilagodbe radnih zadataka, mogu značajno unaprijediti psihološku sigurnost zaposlenika. Prema WHO, edukacija menadžera pomaže u ranom prepoznavanju znakova emocionalnog opterećenja, dok programi mentalne pismenosti smanjuju stigmu i potiču zaposlenike da na vrijeme potraže pomoć.

Kako se pobrinuti za fizičko zdravlje na radnom mjestu

Očuvanje zdravlja na radnom mjestu važan je preduvjet za smanjenje bolovanja i stvaranje sigurnijeg radnog okruženja. Prehlade i gripa mogu se vrlo brzo proširiti među zaposlenicima, osobito u uredima i prostorima gdje ljudi rade u bliskom kontaktu. Upravo zato svatko ima odgovornost pridonijeti prevenciji bolesti i zaštiti kolega.

Prehlada ili gripa? Kako razlikovati simptome i kada liječniku

Jedna od najučinkovitijih mjera je redovito i temeljito pranje ruku. Tijekom dana nesvjesno dodirujemo brojne površine na kojima se zadržavaju mikroorganizmi, od tipkovnica i telefona do novca i zajedničke opreme. Ruke je preporučljivo prati sapunom i vodom najmanje 30 sekundi ili koristiti dezinficijens kada pranje nije moguće, posebno prije jela. Važno je očistiti sve dijelove ruku, uključujući prste, nokte i palčeve savjetuje PICNet.

Freepik

Pravilna higijena kašljanja također ima veliku ulogu. Umjesto kašljanja u dlan, čime se klice lako prenose na predmete i druge ljude, preporučuje se kašljati u pregib lakta i pritom se okrenuti od drugih. Time se značajno smanjuje rizik od širenja infekcija u kolektivu.

Ako se pojave simptomi poput povišene temperature, kašlja, povraćanja ili proljeva, najbolje je ostati kod kuće do oporavka. Dolazak na posao u takvom stanju može dovesti do zaraze većeg broja zaposlenika i dugoročno uzrokovati još veće izostanke s posla.

Dodatnu zaštitu pruža i redovito cijepljenje, koje pomaže organizmu da razvije obranu od ozbiljnijih bolesti. Iako nakon cijepljenja mogu nastupiti blage reakcije, one su znak aktivacije imunosnog sustava. Kombinacija higijenskih navika, odgovornog ponašanja i preventivnih mjera ključna je za zdravije i otpornije radno okruženje.