Roditelji često pretpostavljaju da su žućkaste ili smećkaste mrlje na dječjim zubima posljedica nedovoljnog četkanja ili previše slatkiša. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se iza takvih promjena ponekad krije stanje poznato kao molarno-incizivna hipomineralizacija (MIH), poremećaj razvoja zubne cakline koji nastaje mnogo prije nego što zubi uopće izrastu.

Riječ je o stanju koje zahvaća trajne kutnjake i prednje zube, a procjenjuje se da pogađa velik broj djece diljem Europe. Iako nije toliko poznato široj javnosti kao karijes, stomatolozi ga smatraju jednim od najčešćih poremećaja razvoja zuba u dječjoj dobi.

Evo što stomatolog može otkriti o vašem zdravlju – pa i navike koje biste radije zadržali za sebe

Caklina je najtvrđe tkivo u ljudskom tijelu i služi kao zaštitni omotač zuba. Kod djece s MIH-om razvoj cakline poremećen je tijekom ranog djetinjstva, dok se zubi još formiraju unutar čeljusti. Zbog toga zubi nakon nicanja mogu imati bijele, žute ili smeđe mrlje te biti osjetljiviji i skloniji pucanju. Najčešće su zahvaćeni prvi trajni kutnjaci koji niču oko šeste godine života, ali promjene se mogu pojaviti i na prednjim zubima. Djeca često osjećaju nelagodu prilikom pranja zuba, a hladna ili topla hrana i piće mogu izazvati pojačanu osjetljivost, prenosi The Independent.

Ne zna se točan uzrok

Točan uzrok još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, no istraživanja upućuju na nekoliko mogućih čimbenika.

Među njima se navode učestale bolesti u najranijoj životnoj dobi, visoka temperatura, različite infekcije, dugotrajna primjena antibiotika, komplikacije tijekom trudnoće ili poroda te određeni okolišni čimbenici. Neki stručnjaci smatraju da ulogu može imati i genetska predispozicija, odnosno povećana osjetljivost pojedine djece na poremećaje razvoja cakline.

Magnific

Prema trenutačnim saznanjima, ne postoji način kojim bi se sigurno spriječio razvoj ovog stanja. Ipak, stručnjaci naglašavaju važnost redovitog održavanja oralne higijene i korištenja zubnih pasta s fluoridom jer su zahvaćeni zubi osjetljiviji i podložniji karijesu. Roditeljima se također savjetuje da kod djece razvijaju pozitivan odnos prema odlascima stomatologu kako bi se eventualne promjene otkrile što ranije.

Krvarenje desni može biti pokazatelj nekoliko zdravstvenih problema

Liječenje ovisi o težini promjena. Kod blažih oblika stomatolozi često primjenjuju fluoridne preparate ili zaštitne premaze koji pomažu očuvati caklinu. Kod umjerenih i težih slučajeva mogu biti potrebni ispuni, zaštitne krunice ili druge restaurativne metode kojima se zub štiti od pucanja, boli i razvoja karijesa. Ako su zahvaćeni prednji zubi, estetski tretmani obično se provode kasnije, kada dijete odraste i kada je moguće sigurnije korigirati promjene boje zuba.

Potrebna su dodatna istraživanja

Iako se o ovom poremećaju posljednjih godina govori sve više, brojna pitanja još uvijek nemaju konačne odgovore. Znanstvenici pokušavaju utvrditi zašto se stanje javlja kod neke djece, a kod druge ne te koliko su pojedini čimbenici doista važni u njegovu nastanku.

Jedno je ipak jasno: žuti, osjetljivi i krhki zubi kod djece nisu uvijek posljedica loše higijene. Upravo zato stručnjaci pozivaju roditelje da svaku neuobičajenu promjenu na trajnim zubima na vrijeme pokažu stomatologu kako bi dijete dobilo odgovarajuću skrb i zaštitu.