Zamislite da svaki put kad vaša beba počne sisati, vas preplavi val tuge, straha i iscrpljenosti. Ne traje dugo — možda nekoliko minuta — ali vraća se iznova i iznova, pri svakom podoju, svakom pumpanju, pa čak i pri samoj pomisli na dojenje.

Upravo to je godinama doživljavala Anna Rahmanan, američka novinarka i majka četvero djece, piše u tekstu za portal The Salte. Tek nakon što je prestala dojiti zadnje dijete, slučajno je naišla na termin koji je opisivao njezino iskustvo: D-MER (Dysphoric Milk Ejection Reflex), na hrvatskom — disforični refleks otpuštanja mlijeka.

Što je D-MER?

D-MER je fiziološki refleks koji pogađa dio dojilja i karakteriziran je naglim, kratkotrajnim valom negativnih emocija — tuge, tjeskobe, panike, pa čak i bijesa ili očaja — koji se javlja u trenutku otpuštanja mlijeka i nestaje unutar nekoliko minuta.

Važno je naglasiti: D-MER nije postporođajna depresija i nije baby blues. Za razliku od tih stanja, koja su trajna i ne ovise o fizičkom okidaču, D-MER je izravno i isključivo vezan uz sam čin dojenja.

Prehrana djece: zdrave navike počinju u obitelji i školi

"Često se pogrešno pripisuje postporođajnoj depresiji," objašnjava savjetnica za laktaciju Allison Alexander. "Ali D-MER je specifičan po tome što dolazi iznenada, točno uz otpuštanje mlijeka, i brzo prolazi. Postporođajna depresija se ne ponaša tako."

Zašto se to događa? Odgovor je u mozgu

Objašnjenje leži u hormonima i neurokemiji. Psihijatrica Jasmine Sawhne to opisuje ovako: kada beba počne sisati, razina oksitocina raste i pokreće otpuštanje mlijeka. Istovremeno raste i prolaktin, hormon koji potiče produkciju mlijeka. No da bi prolaktin mogao porasti, razina dopamina mora pasti.

A dopamin je ključan za raspoloženje, motivaciju i osjećaj zadovoljstva.

Freepik

Kod većine dojilja taj pad dopamina je blag i brzo reguliran — žene osjete laganu prazninu, ali ona prolazi gotovo neprimjetno. No kod žena s D-MER-om, pad dopamina je nagao i slabo kontroliran, što rezultira intenzivnim valom negativnih emocija.

"Može se raditi o osjećaju čežnje, očaja ili bijesa," kaže terapeutkinja Marissa Zwetow. "Svaka žena to doživljava malo drugačije."

Koliko je žena pogođeno?

Budući da D-MER nije službeno klasificiran u međunarodnim dijagnostičkim priručnicima, točni podaci o prevalenciji ne postoje. Dosadašnja istraživanja procjenjuju da se javlja u 6 do 15 posto dojilja. Savjetnica Alexander navodi da od otprilike 80 pacijentica koje vidi mjesečno, tri do pet njih opisuje simptome D-MER-a.

Prehrana u trudnoći: Kako izbjeći rizike pravilnim odabirom namirnica?

Posebno su sklone žene koje imaju ADHD, nalaze se na autističnom spektru ili imaju povijest depresije, tjeskobe i PTSP-a — dakle stanja koja su već sama po sebi povezana s disregulacijom dopamina.

Kako prepoznati D-MER?

Ključna obilježja su:

• Negativni osjećaji (tuga, strah, tjeskoba, iritabilnost) javljaju se iznenada, točno uz otpuštanje mlijeka
• Traju samo nekoliko minuta i prolaze sami od sebe
• Ponavljaju se pri svakom podoju
• Ne javljaju se u ostalom dijelu dana nevezano uz dojenje

Može li se liječiti?

Nema službenog lijeka, ali postoje strategije koje pomažu.

Distrakcija: Slušanje glazbe ili podcasta, hladna voda, igrice na mobitelu — sve što može "zaokupiti" mozak u tim kratkim, intenzivnim minutama.

Svjesnost: Samo prepoznavanje osjećaja kao D-MER-a — a ne kao znaka da ste loša majka ili da nemate bonding s djetetom — može znatno smanjiti emocionalni teret.

Prehrana: Neke stručnjakinje predlažu dodavanje magnezija i kalcija u prehranu, jer ti minerali podupiru živčani sustav i neurotransmitersku funkciju. Napomena: ne postoje kontrolirane kliničke studije koje to izravno potvrđuju za D-MER, ali nema ni razloga za izbjegavanje u dogovoru s liječnikom.

Privremeno prekidanje: Ako osjećaj postane previše intenzivan, posve je u redu prekinuti podoj, odložiti bebu i napraviti kratku pauzu.

Najvažnija poruka

Mnoge žene godinama — pa i kroz više trudnoća — ne znaju da ono što doživljavaju ima ime. Govore si da su slabije od ostalih, da "ne znaju dojiti" ili da im jednostavno nije stalo. Ni jedna od tih pretpostavki nije točna.

Dojenje nije automatski lijepo, mirno i ispunjavajuće iskustvo za svaku ženu — i to je posve legitimno.

Ako prepoznajete ove simptome kod sebe, razgovarajte sa svojom ginekologinjom, pedijatrom ili liječnikom obiteljske medicine. Već i sama spoznaja da postoji fiziološko objašnjenje za ono što osjećate može biti prvi korak prema lakšem iskustvu.