Snovi su sastavni dio života većine ljude pa ne čudi da se stoljećima govori o tome zašto sanjamo, pokušava se zaključiti nose li nam neku dublju poruku i što se u mozgu događa dok sanjamo. Psihologinja Dajana Čopec ovom nam je prilikom pokušala dati odgovore na neka od popularnih pitanja koja se tiču psihologije snova. 

Snovi nisu slučajni. Znanstvenici otkrivaju što ih zaista oblikuje

“Istraživanje snova je područje koje još uvijek ima više pitanja nego odgovora. I dalje ne znamo točno koja je njihova prava svrha, već imamo različita gledišta”, kaže i dodaje da je prevladavajuće mišljenje to da nam oni pomažu u organizaciji sjećanja, obradi emocija i uklanjanju nepotrebnih informacija. 

Poznato je da se snovi najčešće javljaju u REM fazi spavanja u kojoj su dijelovi mozga povezani s emocijama i pamćenjem pojačano aktivni. Zato su snovi često emocionalno izrazito intenzivni, ali često nemaju previše smisla kada se probudimo i prisjetimo ih se.

Magnific

Često se govori o tome kako su snovi izraz nekih potisnutih emocija i trauma, ali psihologija nema konačan odgovor. Ono što se sa sigurnošću zna je da mozak u REM fazi u obrađuje dnevna iskustva i emocije pa postoji mogućnost da su snovi povezani s emocijama i iskustvima koja nisu u potpunosti procesuirana. Tijekom ove faze sanjanja, mozak prerađuje emocije, informacije i sjećanja: “Kada su u pitanju intenzivne emocije, stres ili traumatska iskustva, takva se stanja mogu odražavati u sadržaju snova, osobito ako osoba tijekom budnog stanja potiskuje ili izbjegava određene osjećaje. Ipak, to ne znači da snovi imaju skriveno značenje, ali ponekad mogu pružiti uvid u emocionalno stanje osobe. “

Imaju li snovi uistinu skrivena simbolička značenja kako neki vjeruju?

Dajana Čopec ističe da ne postoje znanstveni dokazi koji bi podupirali to vjerovanje. Radi se o samo jednom od pristupa tumačenju snova, a ovisi o kulturi, uvjerenjima ili tradiciji pojedinca. Činjenica je da su snovi često povezani s onim što se trenutačno događa u našem životu, onime što osjećamo i što nas brine pa u njima tražimo smisao kako bismo lakše procesuirali svakodnevna iskustva. 

Psihologinja spominje i Sigmunda Freuda koji je tumačio da snovi odražavaju potisnute želje i nesvjesne konflikte. Napomenula je da suvremena istraživanja ovo stajalište ne potvrđuju: “Snovi su prema istraživanjima rezultat obrade pamćenja i sjećanja, bez nužno unaprijed određene simbolike. Važno je razlikovati osobnu povezanost od univerzalnih pravila za tumačenje snova koja nemaju znanstvenu osnovu.”

Često se govori i o tome kako brojni ljudi imaju snove koji se ponavljaju više puta, neki čak i godinama. 

“Snovi se često ponavljaju u razdobljima pojačanog pritiska, promjena ili emocionalne nesigurnosti. Ti ponavljajući snovi mogu govoriti o temama koje su osobi emocionalno važne, nerazriješenim iskustvima ili obrascima razmišljanja koje mozak kontinuirano pokušava riješiti ili razumjeti. Međutim, još nemamo konkretnih rezultata istraživanja koji bi mogli ponuditi pouzdan odgovor”, objasnila je psihologinja. 

Noćne more, “obični” snovi i sjećanja

Noćne more i obični snovi sadržaji su koje nam vlastiti mozak priča dok spavamo, ali razlika između njih zapravo se temelji na intenzitetu emocija. Noćnim morama smatraju se neugodni snovi koji nas u snu muče, plaše i stvaraju nelagodu i tjeskobu. Obično su povezani sa stresom i traumatskim iskustvima, dok su kod običnih snova takvi osjećaji uglavnom manje intenzivni ili uopće nisu prisutni. Stresne situacije koje doživljavamo na javi uzrokuju intenzivan psihološki odgovor, a s obzirom na to da je tijekom sanjanja centar za emocije aktivniji, moguće je intenzivnije proživljavanje tih neugodnih emocija. 

Magnific

Dajana Čopec dotaknula se i teme sjećanja jer čovjek u prosjeku sanja čak tri do pet puta, ali rijetko ćete kada čuti nekoga tko će vam reći da se može prisjetiti baš svih. Pamćenje snova uvelike ovisi o tome kada se probudimo jer su tijekom spavanja dijelovi mozga koji služe za prijenos sjećanja u dugoročno pamćenje manje aktivni pa većina snova brzo nestane iz pamćenja. 

“Ako se probudimo tijekom ili neposredno nakon REM faze spavanja, veća je vjerojatnost da ćemo se sjećati sna, a ako nastavimo spavati, vjerojatnije je da ćemo ga zaboraviti. Uz to, emocionalno intenzivniji ili neobični snovi lakše se pamte jer ostavljaju snažniji dojam. Zanimljivo je da se prisjećanje snova može poboljšati kao vještina, primjerice, ako ih nakon buđenja zapisujemo”, ističe.

Sanjali ste nešto važno, a već ste zaboravili? Evo zašto se to događa

Snovi i dalje ostaju jedno od najslabije istraženih područja ljudske psihe na čijem je shvaćanju potrebno mnogo raditi. Kako psihološka struka napreduje, velika je vjerojatnost da ćemo jednog dana mnogo bolje razumijeti zašto sanjamo i zbog čega su nam snovi važni, ali do tada na njih možemo gledati kao na još jedan dodatni prozor u vlastitu unutrašnjost i emocionalni svijet.