Ekstremne vrućine ne opterećuju samo tijelo, već mogu pokrenuti i niz promjena u mentalnom zdravlju, od razdražljivosti i tjeskobe do povećane agresije, upozorava Euronews Health. Dok temperature u Europi probijaju sve maksimume, stručnjaci objašnjavaju zašto vrućina toliko utječe na naše ponašanje i emocije i kako se ti učinci mogu prepoznati na vrijeme.

Toplinski valovi mogu pogoršati ove četiri česte tegobe

Učinci sunca i visokih temperatura na tijelo dobro su poznati – od dehidracije do osunčanosti i opekotina. Manje je poznato da vrućina djeluje i na mozak.

„Istraživanja pokazuju da u toplijim danima rastu stope agresije, agresivnog ponašanja u vožnji, nasilja, pa i broj posjeta hitnoj službi zbog psihičkih tegoba", izjavila je za Euronews Health Susan Albers, klinička psihologinja s Cleveland Clinica.

Nelagoda koja troši strpljenje

Pregrijano tijelo znači i nelagodu. „Kada nam je fizički neugodno, imamo manje strpljenja, razdražljiviji smo i brže emocionalno reagiramo", objašnjava Albers.

Dok mozak pod toplinskim stresom radi punom snagom da bi tijelo ohladio, ostaje mu manje resursa za smirenost i koncentraciju.

Foto: Magnific

Ključno je u danima visokih temperatura ostati dobro hidriran. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje unos od oko jedne čaše vode na sat, odnosno najmanje dva do tri litre tekućine dnevno.

Dehidrirano tijelo teže regulira temperaturu, što može uzrokovati pospanost, vrtoglavicu i glavobolju – a utječe i na rad mozga.

„Čak i blaga dehidracija može utjecati na dijelove mozga odgovorne za pažnju, donošenje odluka i emocije. Možete se osjećati tjeskobnije, pomalo 'zamućeno' ili razdražljivije prije nego što i shvatite da ste žedni", kaže Albers.

Jednostavna rješenja uključuju gutljaj nečega hladnog ili hladnu krpu odnosno oblog na dijelove tijela bliže krvnim žilama – vrat, zapešća, gležnjeve.

„Pregrijavanje mozak može učiniti prestimuliranim. Ako primijetite da postajete razdražljivi, tjeskobni ili preopterećeni, promijenite okolinu", preporučuje Albers.

Zašto je dobar san toliko važan

San ima ključnu ulogu u funkcioniranju tijela tijekom dana. Jedna od karakteristika toplinskih valova su i tzv. tropske noći – noći u kojima temperatura ne padne ispod 20°C. Iako su uobičajenije u toplijim klimama, sve češće se javljaju i u hladnijim zemljama.

Noć je vrijeme kad se tijelo oporavlja. Kad se temperatura ne spusti, oporavak izostaje i tijelo ostaje pod stalnim opterećenjem.

Foto: Magnific

„Kada spimo, temperatura jezgre tijela pada, kardiovaskularni sustav se odmara, a kumulativni stres vrućeg dana počinje se smanjivati", izjavio je Armel Castellan, tehnički savjetnik za usluge vezane uz ekstremnu vrućinu pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).

Loš san prepoznat je i kao okidač za promjene raspoloženja i emocionalnu nestabilnost. „Čak i jedna loša noć spavanja može vas učiniti emocionalno reaktivnijima, nestrpljivijima i manje sposobnima nositi se sa svakodnevnim frustracijama", napominje stručnjakinja.

Osobe s psihičkim poteškoćama posebno su osjetljive

Ljudi koji već imaju dijagnosticirane psihičke tegobe osjetljiviji su na ekstremne vrućine. Prijašnja istraživanja pokazala su da vrućina može imati i trenutne i odgođene učinke, uključujući povećan rizik od suicidalnosti, simptoma shizofrenije, tjeskobe, depresije i poremećaja vezanih uz ovisnosti.

„Osobe s tjeskobom vrućinu mogu primjećivati izraženije, jer su fizički simptomi pregrijavanja – poput ubrzanog rada srca, znojenja i nedostatka zraka – slični simptomima tjeskobe, što može stvoriti krug u kojem jedno pogoršava drugo", kaže Albers.

Dodaje i da određeni lijekovi – uključujući neke antidepresive, stimulanse, antihistaminike i lijekove za krvni tlak – mogu otežati tijelu hlađenje ili povećati rizik od dehidracije. Kod nekih terapija, pregrijavanje ili dehidracija mogu smanjiti učinkovitost ili povećati rizik nuspojava.

Ovaj tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.