Godišnji odmor trebao bi biti vrijeme oporavka i punjenja baterija, no brojke govore drukčije. Prema anketi portala posao.hr među čitateljima i pratiteljima, čak 65,1 posto ispitanika navelo je da im godišnji nije dovoljan da napune baterije, a dodatnih 27,9 posto da je dovoljan tek djelomično. Slična je slika i pri oporavku: više od polovice (58,1 posto) kaže da se odmori tek djelomično, a 16,3 posto priznaje da godišnji uopće ne koristi za pravi odmor.

Zašto je tako, objasnila psihologinja Anita Batinić Bajkovec iz tvrtke Prava formula novinarki Elmi Katani za tportal. Dio problema, kaže, leži u tome što od godišnjeg očekujemo previše - da nekoliko ljetnih tjedana nadoknadi mjesece stresa, umora i nedostatka sna.

Odsutnost s posla nije isto što i odmor

Prva velika zabluda jest da samo izbivanje iz ureda znači oporavak.

"Činjenica da niste u uredu ne znači automatski da se oporavljate", ističe psihologinja. Poziva se na istraživanja Sabine Sonnentag sa Sveučilišta u Mannheimu, prema kojima kvalitetan odmor uključuje četiri elementa: psihološko odvajanje od posla, opuštanje, osjećaj kontrole nad vlastitim vremenom te aktivnosti koje donose interes ili osobni razvoj.

"Ako i dalje razmišljate o mailovima, rokovima i sastancima, mozak nije dobio signal da je radni dan završio", objašnjava.

Kad se tijelo opusti — i razboli

Mnogima prvi dani godišnjeg ne donose olakšanje, nego glavobolju, iscrpljenost, nervozu ili čak simptome nalik prehladi.

"Ljudi nekad kažu: kad se tijelo konačno opustilo, razbolio sam se. Taj fenomen poznat je pod nazivom leisure sickness (sindrom bolesti u slobodno vrijeme), a opisali su ga nizozemski istraživači Ad Vingerhoets i Guy van Heck", pojašnjava Batinić Bajkovec. Pretpostavlja se da organizam tek nakon prestanka dugotrajnog stresa počinje reagirati na opterećenje koje je ranije bilo potisnuto, pa mnogi tek nakon nekoliko dana osjete stvarni odmor.

Jedan dugi godišnji ili više kraćih?

Istraživanja pokazuju da godišnji pomaže, nakon njega ljudi se osjećaju odmornije i zadovoljnije, no taj učinak ne traje dugo.

"Metaanaliza je pokazala da odmor značajno smanjuje iscrpljenost i poboljšava raspoloženje, ali da se ti učinci nažalost brzo tope nakon povratka", kaže psihologinja i zaključuje: "Kombinacija jednog duljeg odmora i više kraćih pauza tijekom godine vjerojatno je najbolja strategija."

Godišnji nije projekt koji treba odraditi

Mnogi na godišnji odlaze s detaljno isplaniranim rasporedom, želeći vidjeti što više i sve zabilježiti za društvene mreže — što stvara novi pritisak.

"Važno je ne tretirati godišnji kao još jedan uspješan projekt u nizu. Umjesto oporavka, on se ponekad pretvara u niz obaveza", upozorava psihologinja. Ključ je da odmor nadoknađuje ono čega tijekom godine nema dovoljno: onome tko cijeli dan sjedi za računalom više će koristiti planinarenje ili plivanje, a onome tko radi fizički — mirovanje.

Kako se zbilja isključiti na godišnjem

Prema savjetima psihologinje, kvalitetan odmor uključuje nekoliko elemenata:

• Mentalno se odvojite od posla — ne provjeravajte mailove.
• Nemojte prenatrpati raspored — godišnji nije projekt.
• Birajte aktivnosti koje vam nedostaju — ako puno sjedite, krećite se; ako radite fizički, više mirujte.
• Provedite vrijeme u prirodi — boravak u prirodi dokazano smanjuje stres.
• Ostanite umjereni sa spavanjem — prevelika odstupanja od uobičajenog ritma ne pomažu.
• Ne oslanjajte se samo na godišnji — kratki odmori i vikendi jednako su važni.

Cilj, poručuje psihologinja, nije živjeti samo za godišnji: "Važno je graditi svakodnevicu od koje ne moramo bježati i u kojoj postoji prostor za zadovoljstvo i oporavak."

*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.