Kad god se u medijima pojavi vijest o novoj zaraznoj bolesti ili epidemiji, kod mnogih ljudi javlja se osjećaj zabrinutosti. Iako većina nas nikada neće doći u kontakt s uzročnicima bolesti o kojima čitamo, sama informacija o mogućoj zarazi može utjecati na način na koji razmišljamo i donosimo odluke.

AI postaje novi "terapeut": Više od 60 posto ljudi koristi ga za mentalno zdravlje

Kako prenosi BBC, psiholozi već godinama proučavaju fenomen poznat kao bihevioralni imunološki sustav, skup psiholoških mehanizama koji nam pomažu izbjeći potencijalne izvore zaraze još prije nego što se aktivira naš pravi imunološki sustav.

Što je bihevioralni imunološki sustav?

Dok se fizički imunološki sustav bori protiv bakterija, virusa i drugih uzročnika bolesti nakon što uđu u organizam, bihevioralni imunološki sustav djeluje mnogo ranije. Njegova je uloga prepoznati moguće izvore zaraze i potaknuti nas da ih izbjegnemo.

Najpoznatiji primjer takve reakcije je osjećaj gađenja. Neugodan miris pokvarene hrane ili prizor plijesni prirodno izazivaju želju da se udaljimo od mogućeg izvora infekcije. No znanstvenici smatraju da taj sustav utječe i na suptilnije obrasce ponašanja. Prema rezultatima više istraživanja, podsjetnici na bolesti mogu privremeno povećati osjećaj opreza i potaknuti ljude da se više pridržavaju pravila i društvenih normi.

Magnific

U eksperimentalnim istraživanjima sudionici koji su neposredno prije zadatka bili izloženi sadržajima povezanima sa zaraznim bolestima češće su slijedili mišljenje većine nego osobe koje nisu bile izložene takvim podsjetnicima. Druga istraživanja pokazala su da u takvim situacijama ljudi mogu donositi strože moralne procjene i biti skloniji izbjegavanju rizičnih ponašanja.

Znanstvenici objašnjavaju kako je riječ o evolucijskom mehanizmu koji je našim precima mogao pomoći smanjiti mogućnost širenja zaraznih bolesti unutar zajednice.

Na naše odluke ipak utječe mnogo više od samog straha

Iako istraživanja pokazuju da informacije o zaraznim bolestima mogu privremeno utjecati na način razmišljanja, znanstvenici naglašavaju da taj učinak nije jednak kod svih ljudi niti određuje naše dugoročne stavove.

Na ponašanje i donošenje odluka utječu brojni čimbenici poput obrazovanja, osobnih iskustava, obitelji, okruženja i osobnosti. Neki ljudi prirodno su osjetljiviji na mogućnost zaraze pa će snažnije reagirati na vijesti o epidemijama, dok će drugi takve informacije doživjeti znatno smirenije.

Pet životnih vrijednosti koje mogu pomoći u smanjenju anksioznosti

Stručnjaci smatraju kako razumijevanje bihevioralnog imunološkog sustava može pomoći ljudima da bolje prepoznaju vlastite emocionalne reakcije u razdobljima kada se u javnosti intenzivno govori o zaraznim bolestima.

Informiranje o zdravstvenim rizicima važno je za zaštitu zdravlja, no jednako je važno razlikovati stvarnu opasnost od prirodne psihološke reakcije koju mogu izazvati učestale vijesti o bolestima. Upravo zato preporučuje se pratiti informacije iz provjerenih izvora i odluke donositi na temelju činjenica, a ne isključivo pod utjecajem straha.