Shutterstock
Rak dojke je najčešći oblik raka u svijetu, ali i jedan od onih koji imaju najveće šanse za izlječenje— posebno ako se otkrije na vrijeme. Ipak, čak i nakon uspješnog liječenja, kod nekih se pacijentica bolest ponovno vrati. Zašto se to događa, kako rak dojke metastazira i mogu li promjene životnog stila smanjiti rizik od povratka bolest – otkrivamo u nastavku.
Hrvatska – svaka četvrta žena oboljela od raka ima rak dojke
U Hrvatskoj obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak u Hrvatskoj u 2022. zabilježeno je 3088 slučajeva raka dojke a u 2023. od posljedica te bolesti umrlo je 707 žena.
Kako bi se smanjila smrtnost od raka dojke, otkrio rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas te poboljšala kvaliteta života bolesnica s rakom dojke, Hrvatska je usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke kojim su obuhvaćene sve žene u dobi od 49 do 70 godina. U okviru tog programa može se obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Poziv za besplatni mamografski pregled ženama u navedenoj dobi dolazi na kućnu adresu.
Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u najnovije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene u četrdesetim, tridesetim i dvadesetim godinama. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali puno rjeđe nego žene.
Rak dojke u svjetskim razmjerima
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u 2020. godini čak 2,3 milijuna žena diljem svijeta dobilo je dijagnozu raka dojke.
U Sjedinjenim Američkim Državama godišnje se dijagnosticira oko 264.000 žena i 2.400 muškaraca, dok u Ujedinjenom Kraljevstvu bilježimo oko 55.500 slučajeva kod žena i 370 kod muškaraca, prema podacima Cancer Research UK.
Iako je najčešći, rak dojke je ujedno i jedan od najizlječivijih oblika raka — petogodišnja stopa preživljenja kod žena s nemetastatskim invazivnim rakom dojke iznosi čak 90%, a desetogodišnja 84%, navodi Američko društvo za kliničku onkologiju (ASCO).
Postoje različiti tipovi raka dojke — neki su agresivniji, neki blaži. No zašto i kako se rak širi izvan prvotnog tumora? I zašto se, nakon naizgled uspješnog liječenja, bolest može vratiti?
Rak dojke nije jedna bolest, već skup različitih oboljenja. Postoje i različiti biološki podtipovi raka dojke, što utječe i na dijagnozu i terapiju. Ponekad se rak dojke i ne vidi odmah na pregledu jer kod nekih vrsta karcinoma stanice rastu u pojedinačnim nizovima pa se često ne vide ni na mamografiji.
Svaki rak reagira drugačije na terapiju, jer to ovisi o genetskoj strukturi tumora. Brzorastuće stanice često su meta kemoterapije, no spore stanice mogu preživjeti i kasnije ponovno mutirati — što može dovesti do povratka bolesti.
Popis najčešćih tumorskih markera: Ključ su rane dijagnostike i praćenja zdravlja
Nakon liječenja, neke stanice raka mogu preživjeti i ostati uspavane (dormantne) u tijelu. Godinama kasnije mogu se "probuditi", mutirati i izazvati nove tumore, čak i drugačijeg tipa nego prvotnog. Kirurški će se ukloniti vidljivi tumor, a kemoterapija i zračenje 'pokupit' će sve stanice koje su možda već ušle u krvotok ili limfu. No one mogu ostati uspavane i aktivirati se kasnije, mutirajući i mijenjajući receptore. Znanstvenici još uvijek istražuju što točno uzrokuje buđenje tih stanica a kao mogući uzroci spominje se stres, promjene u mikrookolišu stanica, pa čak i imunološki faktori.
Uzroci koji povećavaju rizik nastanka raka dojke su:
Istraživanja pokazuju da faktori poput konzumacije alkohola i pušenja, izlaganja radioaktivnom zračenju, pretilosti i previše sjedenja povećavaju rizik za rak dojke.
Ali zato uravnotežena prehrana, redovita tjelovježba i održavanje zdrave težine mogu pomoći i tijekom oporavka i u prevenciji povratka bolesti.
Pojedini liječnici ističu da je tijekom kemoterapije hodanje od samo 200 metara jako važno jer malo po malo, kondicija će se vratiti.
Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.
Mamografija se kod žena s mjesečnicom obavlja od petog do desetog dana ciklusa, brojeći od prvog dana zadnje mjesečnice.
Važno je napomenuti da je mamografija izuzetno korisna pa i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma. No ni ona ne može prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebno kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.
Prvi mamografski pregled dojki svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života. Ženama koje imaju slučajeve raka dojke u bližoj obitelji preporuča se da i ranije započnu s redovitim mamografskim pregledima.
Da zaključimo - najvažnije je rano otkriti rak dojke. Tehnologija napreduje i danas možemo identificirati promjene u stanicama ranije nego ikad prije. Posebno se naglašava važnost samopregleda.
I za kraj preporuka svim ženama – napravite samopregled dojki jednom mjesečno, 7–10 dana nakon početka menstruacije, kada su dojke najmanje osjetljive. Posebnu pozornost obratite na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, povećanje jedne dojke, promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice i bolove u dojci. Uočite li bilo što od navedenih promjena, obratite se liječniku.
Briga o zdravlju dojki počinje s vama. Redoviti samopregledi i svjesnost o vlastitom tijelu prvi su korak prema ranom otkrivanju raka dojke, što značajno povećava šanse za uspješno liječenje. Tehnologija i medicina danas nude snažnu podršku, no važno je da svaka žena bude proaktivna. Ne odgađajte – mjesečni samopregled neka postane vaša rutina. Vaše zdravlje je važno, a rana dijagnoza može spasiti život.