Hrvatski dan šećerne bolesti (dijabetesa) obilježava se svakog 14. svibnja od 2022. kada je Hrvatski sabor donio odluku o proglašenju ovog dana na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora. Cilj obilježavanja je jačanje svijesti o bolesti te provedba preventivnih aktivnosti i unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite osoba koje su oboljele od dijabetesa, a koje žive u Hrvatskoj.

Dijabetes je kronično zdravstveno stanje u kojem je došlo do poremećaja u prijenosu glukoze, koju dobivamo iz hrane, u stanice. Tijelo osobe koja ima dijabetes ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može koristiti kako bi trebalo, stoji na stranicama HZJZ-a.

Šećerna bolest u svijetu

Najnovije svjetske procjene govore da 589 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću, a do 2050. godine taj bi broj mogao doseći 852,5 milijuna. Dok se u istom razdoblju očekuje rast svjetske populacije od oko 25 %, procjenjuje se da će broj oboljelih od dijabetesa porasti za približno 45 %.

Od ukupno 3,4 milijuna osoba koje su u 2024. godini umrle zbog šećerne bolesti ili njenih komplikacija, gotovo 40 % smrti dogodilo se među osobama u radno najaktivnijoj dobi (20–59 godina). Četiri od deset odraslih osoba nemaju postavljenu dijagnozu bolesti te ne primaju liječenje. Rano prepoznavanje i pravovremeno liječenje ključno je za sprječavanje komplikacija, poboljšanje kvalitete života i smanjenje troškova liječenja.

Šećerna bolest u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je 2024. godine prema prvim podacima CroDiab registra (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 396.005 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 28,5 % osoba u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu pa je procijenjeni ukupan broj oboljelih veći od pola milijuna.

Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće).

Zaslađeni napici mogu pogoršati dijabetes – umjesto njih radije pijete ovo

­­Povećan rizik za razvoj dijabetesa imaju:

• osobe s prekomjernom težinom
• osobe starije od 45 godina osobe koje u obitelji imaju članove oboljele od dijabetes tipa 2
• fizički neaktivne osobe
• žene koje su imale dijabetes tijekom trudnoće (gestacijski dijabetes)
• žene sa sindromom policističnih jajnika (PCOS)

U početku se dijabetes ne manifestira simptomima i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati razinu šećera u krvi. Povišena razina šećera u krvi nakon nekog vremena može dovesti do pojave simptoma poput:

• učestalog mokrenja
• izražene žeđi
• pojačane gladi
• gubitka tjelesne mase
• povraćanja i boli u trbuhu
• trnaca u rukama ili stopalima
• zamagljenog vida
• učestalih infekcija
• rana koje sporo zarastaju

Dugotrajno povišene razine šećera u krvi mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme pri čemu dolazi do oštećenja krvnih žila i živaca, te mogu nastati ozbiljne komplikacije poput bolesti krvožilnog sustava (srčani ili moždani udar), bolesti bubrega, oštećenja krvnih žila oka i gubitka vida, a zbog oštećenja perifernih krvnih žila i živaca na nogama može doći do gangrene i amputacije dijelova stopala.

Dijabetes i tjelesna aktivnost: Kako i kada kontrolirati razine šećera u krvi?

Temeljni principi liječenja dijabetesa su:

1. edukacija o bolesti i samokontrola
2. uravnotežena prehrana
3. redovita tjelesna aktivnost

Kod 50 % oboljelih to će biti dovoljno kako bi se dijabetes držao pod kontrolom, dok će 25 % oboljelih trebati liječenje tabletama, a nešto manje od 25 % liječenje inzulinom.

A.A