U vremenu kada gotovo svatko u džepu nosi mini računalo s pristupom neograničenim informacijama, sve se češće događa da ljudi zamijene liječničku ordinaciju internetskim preglednikom. Umjesto da odu na pregled, mnogi upisuju svoje simptome u tražilicu i već nakon nekoliko klikova uvjere se da boluju od teške bolesti.

No što se zapravo događa kada se medicina preseli na ekrane? Koliko “dr. Google” može pomoći, a koliko odmoći?

Sve više ljudi prije odlaska liječniku ne pretražuje samo Google, nego se za savjet obraća i servisima poput ChatGPT-a, vjerujući da će tamo dobiti brze i točne odgovore. Takvi pacijenti često dolaze na pregled već uvjereni u svoju dijagnozu i načine liječenja, ponekad čak pokušavajući liječniku sugerirati što bi trebao učiniti. Liječnici tada moraju objašnjavati da su informacije koje su pročitali pogrešno protumačene ili netočne.

Kad strah postane dijagnoza

Sve češće se događa da ljudi sami sebi postavljaju dijagnozu, najčešće upravo zloćudne bolesti. Nakon što osjete neki simptom, umjesto da potraže liječnički savjet, sate provedu na internetu čitajući o mogućim uzrocima i ishodima. U tom procesu vrlo lako se prestraše jer u mnoštvu informacija istaknuti su upravo najteži slučajevi. Strah se dodatno pojača ako je netko od njihovih bližnjih doista obolio od slične bolesti. Tada se svaka sličnost u simptomima čini kao potvrda najgoreg scenarija.

Osim zloćudnih bolesti, ljudi često sami sebi pripisuju i druge dijagnoze poput šećerne bolesti, bolesti srca ili bubrega. Takve sumnje osobito su česte među ženama starijima od četrdeset godina, dok se zloćudnih bolesti jednako boje i muškarci i žene svih dobi.

Česti su i dolasci zabrinutih roditelja koji su, nakon čitanja članaka na internetu, uvjereni da njihovo dijete ima ozbiljnu bolest. Dovoljno je da dijete osjeti glavobolju, bol u trbuhu ili zglobovima, pa da roditelji počnu sumnjati na nešto mnogo teže. U većini slučajeva riječ je o prolaznim, bezazlenim tegobama, no internet lako stvara dojam da se iza svakog simptoma krije nešto opasno.

O ovom problemu razgovarali smo s dr. Karlom Kobaš

Dr. Karla Kobaš sve se češće susreće s pacijentima koji dolaze u ordinaciju s vlastitom “dijagnozom”. Tu dijagnozu si postavljaju nakon pretraživanja interneta ili konzultacija s umjetnom inteligencijom. Kaže da ljudi danas sve češće traže odgovore online, čitaju razne forume, članke i postove, a zatim dolaze liječniku već uvjereni u to što se događa u njihovom organizmu.

Takvim pacijentima dr. Kobaš uvijek pokušava objasniti da ni Google ni umjetna inteligencija ne mogu zamijeniti stručnu procjenu liječnika. „Takvi alati često nude najgore moguće scenarije, što samo stvara dodatni strah“, pojašnjava nam.

U razgovoru s pacijentima nastoji razjasniti situaciju, objasniti im razliku između točnih i netočnih informacija te ih potaknuti da se oslone na mišljenje stručnjaka. Najčešće, kaže, nakon što sve prođu i razgovaraju o nalazima, pacijenti sami shvate da je ipak najbolje vjerovati liječniku koji ih poznaje i zna što je uistinu uzrok njihovih tegoba.

freepik

Srećom, rijetko se susreće s pacijentima koji ustraju u vlastitim zaključcima koji nemaju uporište u stručnom mišljenju. „Većina ljudi se samo informira i želi čuti stručno mišljenje o onome što su pročitali, što je u redu“, kaže dr. Kobaš. Ipak, primjećuje da je najveći broj takvih pacijenata među mlađima, tinejdžerima i osobama do 35 godina, koji često koriste internet i umjetnu inteligenciju kao prvi izvor informacija o zdravlju. Stariji pacijenti to čine rjeđe, iako i među njima ima onih koji ponekad dođu s unaprijed formiranim mišljenjem.

Za kolege liječnike koji se susreću s ovakvim situacijama dr. Kobaš ima jasan savjet, a to je da je ključ je u strpljivom razgovoru i povjerenju. Važno je napraviti detaljan pregled, sve objasniti i razuvjeriti pacijenta kroz dobru komunikaciju. Na taj način, pacijent će znati da može vjerovati u procjenu liječnika i dijagnostiku koja se provodi u zdravstvenim ustanovama.

„Dobra komunikacija s pacijentima je ključna“, zaključuje dr. Kobaš.

Cyberhondrija

Sumnja na ozbiljnu bolest jedna je od najčešćih tema koje ljudi pretražuju na internetskim preglednicima, kako smo već napomenuli. No, problem nastaje kad se pretraživanje pretvori u opsesiju. U medicini je taj fenomen dobio naziv cyberhondrija. Riječ je o stanju u kojem se osoba previše izlaže informacijama o bolestima, počinje se poistovjećivati sa simptomima i razvija trajnu tjeskobu.

Cyberhondrija nije formalna dijagnoza, ali ima stvarne posljedice: stalno čitanje medicinskih članaka, praćenje foruma i uspoređivanje simptoma dovodi do začaranog kruga brige. Osoba vjeruje da nešto ozbiljno nije u redu, traži potvrdu online, pronalazi još uznemirujućih informacija i time samo pojačava svoj strah. Posebno su ranjive osobe koje su i inače sklone anksioznosti ili su u prošlosti imale teže zdravstvene probleme. Kod njih se svaka nova tegoba doživljava kao prijetnja, a pretraživanje interneta postaje način samoumirivanja koji zapravo pojačava zabrinutost.

Internet može biti koristan alat ako se koristi umjereno i s provjerenih izvora, no problem nastaje kada preuzme ulogu liječnika.

Što Hrvati najviše traže na internetu?

Prema istraživanju koje je provela RTL Televizija 2024. godine, Hrvati na internetu najčešće pretražuju teme vezane uz probavu, djelovanje Normabela, plodnost žena (do koje godine mogu ostati trudna?), Ozempic, obnavljanje jetre nakon konzumacije alkohola, nikotinsku krizu i sl.

Popis najčešće pretraživanih zdravstvenih tema pokazuje koliko su ljudi usmjereni na svakodnevne, ali i vrlo osjetljive aspekte zdravlja. Pitanja o probavi, jetri, plodnosti i tjeskobi povezanih s lijekovima poput Normabela govore da Hrvati najviše traže brze i konkretne odgovore o problemima koji ih trenutno muče.

Zanimljivo je da se među najtraženijim temama našao i Ozempic, lijek koji se u posljednje vrijeme spominje u kontekstu mršavljenja, ali je izvorno namijenjen dijabetičarima. To pokazuje koliko se granice između medicinskih i lifestyle tema sve više brišu, a internet često postaje prvi izvor savjeta o zdravlju, prehrani i izgledu.

Lažni lijekovi za mršavljenje preplavili internet