Rak dojke i dalje je jedan od najčešćih oblika raka kod žena, a procjenjuje se da će se tijekom života s dijagnozom susresti jedna od osam žena. Iako na dio čimbenika rizika ne možemo utjecati, stručnjaci naglašavaju da svakodnevne navike ipak mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja dojki i smanjenju rizika od bolesti.

Sve više istraživanja pokazuje da prehrana, tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase i redoviti pregledi mogu pridonijeti ranijem otkrivanju promjena i boljoj zaštiti zdravlja.

“Može se dogoditi baš vama”: Dr. Trajbar upozorava na važnost pregleda dojki

Stručnjaci posebno ističu važnost prehrane koja se temelji na povrću, voću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima. Takva prehrana obiluje vlaknima, antioksidansima i hranjivim tvarima koje mogu pomoći u smanjenju kronične upale u organizmu. Posebno se preporučuju mahunarke poput graha, slanutka i leće koje su dobar izvor biljnih proteina i vlakana. Istodobno se savjetuje smanjiti unos prerađenog i crvenog mesa.

Stručnjaci upozoravaju i na povezanost pretilosti s povećanim rizikom od raka dojke, osobito nakon menopauze. Višak masnog tkiva može utjecati na razinu estrogena i kroničnu upalu u organizmu, što se povezuje s razvojem određenih vrsta tumora dojke, piše BCRF.

Alkohol i sjedilački način života dodatno povećavaju rizik

Iako se često smatra bezazlenim, alkohol se smatra jednim od poznatih čimbenika rizika za rak dojke. Istraživanja pokazuju da čak i manje količine alkohola mogu povećati rizik od razvoja bolesti. Zbog toga stručnjaci savjetuju ograničiti konzumaciju alkohola ili birati bezalkoholne alternative poput kombuche, gazirane vode s voćem ili bezalkoholnih vina i piva.

Magnific

Veliku ulogu ima i redovita fizička aktivnost. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, primjerice brzo hodanje, vožnja bicikla ili plivanje. Tjelesna aktivnost može pomoći u regulaciji hormona, smanjenju upale i održavanju zdrave tjelesne mase.

Važno je poznavati obiteljsku anamnezu

Kada se govori o nasljednom riziku, mnogi ljudi obraćaju pažnju samo na majčinu stranu obitelji, no stručnjaci upozoravaju da je jednako važno poznavati zdravstvenu povijest očeve strane. Podaci o slučajevima raka dojke, jajnika, prostate ili gušterače u obitelji mogu pomoći liječnicima procijeniti individualni rizik i potrebu za ranijim pregledima ili genetskim testiranjem.

Ne zanemarujte ove rane simptome raka dojke!

Stručnjaci preporučuju da žene redovito obavljaju preventivne preglede i mamografije prema preporuci liječnika. Većina smjernica savjetuje početak mamografskih pregleda oko 40. godine života, a kod žena s povećanim rizikom i ranije.

Osim pregleda, važno je i poznavati vlastite dojke i pratiti eventualne promjene poput novih kvržica, uvlačenja kože, crvenila, iscjetka iz bradavice ili povećanih limfnih čvorova. Iako svaka promjena ne znači nužno rak, stručnjaci naglašavaju da je pravovremena reakcija ključna jer rano otkrivanje značajno povećava uspješnost liječenja.