Dehidracija se obično povezuje s ljetnim vrućinama i znojenjem, ali stručnjaci upozoravaju da i zima donosi određene rizike. U grijanim prostorima zrak je suh, a slojevita odjeća i smanjen osjećaj žeđi mogu dovesti do zimske dehidracije, čiji je čest simptom uporna glavobolja.

Glavobolju često povezujemo s promjenama vremena, blagdanskim stresom ili umorom, iako dehidracija može biti stvarni uzrok.

Četiri vrste glavobolje: Zašto se javljaju i kako ih spriječiti?

"Postoji pogrešna percepcija da potrebe za hidracijom drastično padaju zimi i da dehidracija tada ne može biti problem," ističe dijetetičarka Lauren Antonucci. Ova zabluda često dovodi do smanjenog unosa tekućine tijekom zimskih mjeseci.

Zašto se javlja glavobolja kod dehidracije?

Neovisno o godišnjem dobu, fiziološki proces dehidracije ostaje isti. Nedostatak tekućine uzrokuje smanjenje volumena tjelesnih tkiva, uključujući i mozak.

Stručnjaci iz Cleveland Clinic objašnjavaju da se mozak tijekom dehidracije lagano skuplja i povlači od lubanje, što stvara pritisak na okolne živce i uzrokuje tupu ili pulsirajuću bol. Rehidracija omogućuje povratak mozga u normalno stanje i nestanak boli.

Zimske zamke: Zašto dolazi do dehidracije tijekom hladnih dana?

Zimsku dehidraciju često je teško prepoznati. Tri su glavna razloga zašto se ovaj problem javlja zimi:

1. Grijanje isušuje zrak: Centralno grijanje, grijalice i kamini čine zrak u zatvorenim prostorima izrazito suhim. U takvom okruženju tijelo stalno gubi tekućinu bez da to primijetimo.
2. Slojevita odjeća: Višeslojna odjeća učinkovito štiti od hladnoće, ali može uzrokovati pregrijavanje. Znojenje ispod slojeva često prolazi nezapaženo jer znoj brzo isparava ili ga upijaju materijali, što otežava prepoznavanje gubitka tekućine.
3. Smanjen osjećaj žeđi: Ljeti visoke temperature potiču unos tekućine, dok zimi hladnoća smanjuje osjećaj žeđi. Hladna voda također je manje privlačna pri niskim temperaturama.

Freepik

Kako prepoznati "zimsku žeđ"?

Osim glavobolje, tijelo šalje i druge znakove dehidracije koji se zimi često zanemaruju ili pogrešno pripisuju sezonskim promjenama raspoloženja:

• Popodnevni pad energije: Osjećaj letargije sredinom dana može biti posljedica dehidracije, a ne isključivo umora.
• Problemi s koncentracijom: Istraživanja pokazuju da dehidracija izravno utječe na kognitivne sposobnosti i pažnju.
• Suha koža i usta: Vjetar tijekom zime isušuje kožu, a dehidracija dodatno pogoršava ovaj problem.
• Tamnija mokraća: Tamnožuta boja mokraće ili boja soka od jabuke pouzdan je znak potrebe za povećanim unosom tekućine.

Strategije hidracije tijekom hladnih dana

Budući da je unos hladne vode tijekom zime često smanjen, stručnjaci predlažu nekoliko prilagođenih metoda hidracije:

1. Prijateljstvo s toplim napitcima Ne morate piti samo hladnu vodu. Čajevi (po mogućnosti biljni, bez kofeina) i topla voda s limunom računaju se u dnevni unos tekućine. Topli napitci hidriraju jednako učinkovito kao i hladni.
2. Unos tekućine kroz hranu: Zimska prehrana često uključuje juhe i variva što je učinkovit način za povećanje unosa tekućine.
3. Pravilo 1:1: Prilikom konzumacije kave, koja djeluje kao diuretik, ili alkoholnih pića tijekom blagdana, preporučuje se uz svaku šalicu kave ili čašu alkohola popiti jednu čašu vode.
4. Vizualni podsjetnici: Zimi boce s vodom nisu uvijek pri ruci kao ljeti. Postavite vrč s vodom ili termosicu s čajem na radni stol kako biste povećali vjerojatnost redovitog unosa tekućine.