Glavobolja, povremeni trnci u rukama ili osjećaj nesigurnosti pri hodanju ne moraju uvijek značiti da se događa nešto ozbiljno. Međutim, određeni simptomi, osobito ako nastanu naglo, traju dulje vrijeme ili se pojavljuju zajedno s drugim tegobama, mogu upozoravati na neurološki problem.

Bolesti živčanog sustava mogu zahvatiti mozak, leđnu moždinu i živce, a njihove manifestacije uvelike se razlikuju ovisno o uzroku. Upravo je zato važno prepoznati neuobičajene promjene i znati kada je potrebno potražiti liječničku pomoć. Kako navodi Neurological Medicine P.A., posebno treba obratiti pozornost na sljedećih pet simptoma.

1. Iznenadna i izrazito jaka glavobolja

Glavobolje su vrlo česte i u većini slučajeva nisu znak ozbiljne bolesti. Međutim, potpuno drugačije treba promatrati izrazito snažnu glavobolju koja nastaje iznenada i svoj najveći intenzitet doseže gotovo odmah.

Takva glavobolja poznata je i kao "thunderclap" glavobolja, odnosno glavobolja poput udara groma. Posebno zabrinjava ako se zajedno s boli pojave slabost ili utrnulost, smetnje govora, problemi s vidom ili zbunjenost.

Četiri vrste glavobolje: Zašto se javljaju i kako ih spriječiti?

Nagla i izrazito snažna glavobolja može biti povezana s ozbiljnim stanjima, uključujući krvarenje u mozgu, zbog čega je ne treba pokušavati jednostavno "preležati" i čekati da prođe. Pozornost zahtijevaju i glavobolje koje se učestalo ponavljaju, postupno pogoršavaju ili toliko ometaju svakodnevno funkcioniranje da osoba zbog njih ne može obavljati uobičajene aktivnosti.

2. Utrnulost i trnci koji ne prolaze

Gotovo svima dogodilo se da im ruka ili noga nakratko "utrne" zbog nezgodnog položaja. Međutim, trnci i utrnulost koji se pojavljuju bez jasnog razloga, dugo traju ili se učestalo vraćaju mogu imati sasvim drugačije značenje. Posebnu pozornost treba obratiti ako se osjećaj trnaca postupno širi iz šaka ili stopala prema rukama i nogama, javlja na obje strane tijela ili ga prate bol, pečenje i slabost.

Takve tegobe mogu se pojaviti kod različitih stanja, uključujući perifernu neuropatiju, multiplu sklerozu, dijabetes i sindrom karpalnog tunela, ali i kod moždanog udara ili prolaznog ishemijskog napada. Ako se uz utrnulost iznenada pojave problemi s govorom ili vidom, slabost mišića, zbunjenost ili gubitak svijesti, potrebno je hitno reagirati.

3. Iznenadne promjene vida

Naglo pogoršanje vida još je jedan simptom koji ne treba zanemarivati, osobito kada se pojavi bez prethodnih problema. Neurološke smetnje vida mogu se manifestirati na različite načine, od zamućenog ili dvostrukog vida do pojave točkica i cik-cak uzoraka, osjetljivosti na svjetlost, boli u oku ili djelomičnog odnosno potpunog gubitka vida. Važno je obratiti pozornost i na to je li zahvaćeno jedno ili oba oka te postoje li istodobno glavobolja, slabost ili neki drugi neurološki simptomi.

Iznenadni gubitak vida, nagla pojava dvostrukog vida ili promjene vida praćene izrazito jakom glavoboljom zahtijevaju brzu liječničku procjenu. Isto vrijedi za smetnje vida koje nastanu nakon ozljede glave.

4. Neočekivana slabost u mišićima

Osjećaj umora nakon napornog dana nije isto što i stvarna mišićna slabost. Kod neurološkog problema osoba može pokušavati napraviti pokret punom snagom, ali mišić jednostavno ne može proizvesti snagu koju je prije mogao.

Magnific

To se može primijetiti kroz teškoće pri penjanju stepenicama, podizanju predmeta ili ruke, ali i kroz spuštanje jedne strane lica. Slabost može zahvatiti jedan dio tijela ili više područja, a ponekad se postupno pogoršava tijekom nekoliko sati ili dana. Mišićna slabost može se pojaviti kod moždanog udara, multiple skleroze, ozljeda leđne moždine, Guillain-Barréova sindroma, miastenije gravis i drugih neuroloških stanja.

Ozbiljno treba shvatiti slabost koja nastane naglo, osobito ako zahvaća jednu stranu tijela ili je praćena problemima s govorom, vidom ili drugim iznenadnim neurološkim simptomima.

5. Problemi s ravnotežom i koordinacijom

Povremena nespretnost ne mora značiti da postoji zdravstveni problem. Međutim, nova i neobjašnjiva nestabilnost, otežano koordiniranje pokreta ili značajne promjene u hodu mogu biti povezane s poremećajima mozga, unutarnjeg uha ili ostatka živčanog sustava.

Problemi s koordinacijom mogu se, među ostalim, pojaviti kod moždanog udara, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, ataksije, traumatskih ozljeda mozga te nekih drugih neuroloških bolesti.

Anton Debeljuh: Radiologinja je bila iznenađena što još uvijek hodam

Posebno je važno reagirati ako se poteškoće s ravnotežom pojave iznenada, nakon ozljede ili istodobno s utrnulošću jedne strane tijela. Ako problem nije nagao, ali traje nekoliko dana ili se pogoršava, također ga je potrebno prijaviti liječniku.

Nemojte čekati da ozbiljni simptomi prođu sami

Pojava jednog od navedenih simptoma ne znači automatski da osoba boluje od ozbiljne neurološke bolesti. Isti simptomi mogu imati različite uzroke, zbog čega je za postavljanje dijagnoze potreban liječnički pregled.

Ipak, nagle i izražene promjene ne bi trebalo ignorirati. Posebno treba ozbiljno shvatiti iznenadnu izrazito jaku glavobolju, naglu slabost ili utrnulost, poteškoće s govorom, gubitak vida, zbunjenost ili gubitak svijesti jer takve tegobe mogu zahtijevati hitnu medicinsku pomoć.

Kod simptoma koji nisu hitni, ali se ponavljaju ili ne prolaze, korisno je zabilježiti kada su prvi put nastali, koliko dugo traju, što ih pogoršava te pojavljuju li se uz njih druge tegobe. Takve informacije liječniku mogu pomoći u procjeni uzroka i odluci o daljnjim pretragama.