JURE BRKIĆ

Kirurg: „Operacija je jedino trajno i učinkovito rješenje kile (hernije)“

| Autor: Ana Moslavac
Foto: Privatna arhiva Jure Brkića, Maginific

Foto: Privatna arhiva Jure Brkića, Maginific

Kila (hernija) stanje je od kojeg većina obolijeva u kasnijim godinama života jer naše vezivno tkivo tada prirodno slabi. Samo stanje definira se kao nenormalan prolaz tkiva ili organa kroz stijenku šupljine u kojoj se nalazi i najčešće se javlja u preponama, oko pupka ili na mjestu prethodnog operacijskog reza. No, može nastati i na drugim dijelovima trbušne stijenke.  O kili, načinima prepoznavanja i zabludama vezanima za kilu danas govori dr. Jure Brkić, specijalist abdominalne kirurgije.

“Sam uzrok nastanka hernije još nije detaljno utvrđen. Ono što znamo je da je u većini slučajeva riječ o kombinaciji prirođene sklonosti slabijem vezivnom tkivu i čimbenika koji povećavaju tlak unutar trbušne šupljine”, objašnjava na samom početku dr. Brkić.

"Djeca nisu male odrasle osobe": Liječnik objašnjava zašto Hrvatska treba novi zakon protiv pretilosti

Kao čimbenike spominje pretilost, trudnoću, kašalj, povećanu prostatu s otežanim mokrenjem, dugotrajni zatvor, fizički zahtjevan posao ili često podizanje težih tereta. Najčešće se prepoznaje kao oteklina koju možete primijetiti prilikom kretanja ili napinjanja tijela neke vrste, dok se u ležećem položaju smanjuje. Osim toga, pacijenti često opisuju osjećaj težine, pritiska, zatezanja ili pečenja u zahvaćenom području.

MagnificMagnific

Kako prepoznati kilu i kada treba hitno liječniku?

Bolovi su obično blagi na samom početku i neki pacijenti nemaju nikakve tegobe osim same otekline. Ostali pacijenti bolove mogu osjetiti i prilikom mirovanja, a moguće je i da će se pogoršavati s vremenom.

Dr. Brkić kaže kako je kila prilično česta dijagnoza kada su u pitanju otekline u preponama i pupku: “S obzirom na izrazitu učestalost kila u općoj populaciji oteklina u preponama ili pupku dijagnoza se postavlja pri prvom pregledu. Druge su dijagnoze puno rjeđe. Međutim, ako postoji sumnja na neku drugu tegobu ili pacijent navodi dodatne simptome osim same kile, potrebno je provesti dijagnostičku obradu radi dokazivanja kile, najčešće ultrazvukom mišića prednje trbušne stijenke.”

Iako bolest sama po sebi ne predstavlja iznimno opasno stanje, postoje situacije u kojima je potrebna hitna obrada. Najopasnije stanje je inkarceracija ili uklještenje kile gdje se sadržaj kile više ne može vratiti u svoju originalnu šupljinu. Tada može doći do propadanja tkiva ili organa unutar kile te razvoja sepse i životno ugrožavajućih komplikacija.

Osjećate li naglu i jaku bol u području kile, tvrdu i bolnu oteklinu koja se više ne može vratiti, drugačiju boju kože iznad kile, povišenu tjelesnu temperaturu uz mučninu, povraćanje ili izostanak stolice vrijeme je za hitan posjet liječniku.

Mora li se svaka kila operirati odmah?

Ako je kila koju su vam dijagnosticirali mala, lako se može vratiti u trbušnu šupljinu te ne uzrokuje nikakve tegobe nije potrebno odmah zakazivati operaciju, već se stanje može pratiti. Ovaj se pristup obično primjenjuje kod starijih osoba i pacijenata s visokim operacijskim rizikom. Operacija će biti neophodna kada kila počne uzrokovati tegobe u smislu bolova, pečenja ili ometanja svakodnevnih aktivnosti.

“Ono što bih volio naglasiti jest to da kila neće spontano nestati niti se može izliječiti bez operacije. S vremenom se većina kila postupno povećava, a rizik od komplikacija ostaje prisutan. Stoga je planirana operacija gotovo uvijek sigurnija od hitnog zahvata koji se izvodi zbog uklještene kile”, objašnjava dr. Brkić.

MagnificMagnific

Dr. Brkić uvjerava kako je operacija kile danas jedna od najčešćih u svijetu te se smatra vrlo sigurnim zahvatom: “Postoji više operativnih metoda, a glavna podjela je na otvorene (klasične) ili laparoskopske metode, ovisno o samoj kili, karakteristikama bolesnika i preferenciji kirurga. U većini slučajeva koristi se kirurška mrežica kao strano tijelo koje dodatno učvršćuje trbušnu stijenku i značajno smanjuje mogućnost ponovnog nastanka kile.”

Najveći broj zahvata zapravo ne zahtijeva dugotrajnu hospitalizaciju pacijenta pa će nakon operacije u najvećem broju slučajeva hodati već isti ili barem sljedeći dan. Lakše svakodnevne aktivnosti moći ćete obavljati kroz nekoliko dana, a težim se poslovima možete vratiti nakon četiri do šest tjedana, ovisno o vrsti operacije i individualnom stanju koje procjenjuje kirurg.

Najveća zabluda o kili (herniji)

Pitali smo dr. Brkića postoje li određena pogrešna uvjerenja koja su još uvijek prisutna kod pacijenata. Rekao je kako je najveća svakako ta da neki pacijenti još uvijek vjeruju kako će pomoću nekih vježbi ili pojaseva prirodno izliječiti kilu. Stvar je u tome da se kila ne može izliječiti bez operacije, a spomenute metode zapravo samo privremeno uklanjaju oteklinu.

“Kilu jednostavno nije moguće izliječiti bez operativnog zahvata jer otvor u trbušnoj stijenci ostaje i dalje pa će se kila svakako ponovno pojaviti. Također, neke vježbe koje povećavaju tlak u trbuhu pa mogu čak i pogoršati stanje. Pojasevi za kilu mogu privremeno ublažiti tegobe kod osoba koje iz nekog razloga ne mogu odmah na operaciju, ali oni ne liječe kilu niti sprječavaju njezino povećanje ili nastanak komplikacija. Operacija je jedino trajno i učinkovito rješenje kod liječenja kile”, upozorava dr. Brkić.

Kako pravilno čuvati lijekove tijekom velikih vrućina i na putovanju? Evo što kaže farmaceutkinja

Nažalost, nije ju moguće niti spriječiti jer je njezina pojava povezana s dobi, genetikom i kvalitetom vezivnog tkiva. Ono što možete učiniti, savjetuje dr. Brkić, jest održavati zdravu tjelesnu težinu, redovito se kretati, raditi vježbe za ojačavanje muskulature trupa, prestati pušiti, ako imate kronični kašalj pokušati pronaći načine za njegovo ublažavanje, jesti namirnice koje će osigurati dobru probavu i unositi dovoljno tekućine. U principu, kao i za većinu stanja, najbolja prevencija zapravo je zdrav način života i briga o cjelokupnom organizmu.


Podijeli: Facebook Twiter