Foto: Redakcija
Sepsa je jedno od stanja kod kojih vrijeme može imati presudnu ulogu u ishodu liječenja, a upravo je važnost njezina ranog prepoznavanja bila jedna od glavnih poruka simpozija održanog 11. rujna u KBC-u Zagreb povodom nadolazećeg Svjetskog dana sepse, koji se obilježava 13. rujna. Simpozij je okupio stručnjake iz različitih područja zdravstva, ali i velik broj mladih koji će tek postati dio zdravstvenog sustava. Među publikom bili su učenici medicinskih škola, koje organizatori ciljano uključuju u ovakve edukacije kako bi o sepsi učili još prije početka profesionalnog rada.
Transplantacijska medicina traži više od znanja: “Humanost i timski rad su ključni”
O tome koliko je edukacija važna razgovarali smo s doc. dr. sc. Adrianom Friganovićem, predsjednikom Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST), koji ističe da kampanju „Zaustavimo sepsu“ provode već 12 godina.
Počela je među medicinskim sestrama, a s vremenom su se uključili anesteziolozi i klinički mikrobiolozi. Danas je jedan od ciljeva približiti problem sepse građanima, ali i nastaviti educirati zdravstvene djelatnike o njezinu prepoznavanju i brzom liječenju. Organizatori se zalažu i za sustavnije evidentiranje sepse te osnivanje povjerenstva koje bi se bavilo ovim javnozdravstvenim problemom.
Jedna od važnih poruka simpozija jest da se sepsa ne smije promatrati isključivo kao problem bolničkih pacijenata
“Gotovo 85 posto svih sepsi javlja se kod kuće i zato je važno pratiti simptome. Nekada će tjelesna temperatura biti povišena, a nekada neće. Mogu se javiti ubrzano disanje i puls te poremećaj svijesti. Bolje je liječniku se obratiti ranije jer se sepsa lakše liječi ako se otkrije na vrijeme”, upozorava Adriano Friganović.
Foto: Redakcija
Sepsa se može razviti u sklopu različitih infekcija, a među primjerima docent Friganović navodi uroinfekciju, zanemarenu kiruršku ili drugu ranu te infekciju povezanu s pokvarenim zubom. Upravo zato građani trebaju znati da pogoršanje općeg stanja uz postojeću infekciju ne treba zanemarivati: “Volio bih da ljudi znaju što je točno sepsa. Sepsa je prekomjerna reakcija našeg imunološkog sustava na neki mikroorganizam. Smrtnost od sepse u bolničkim uvjetima iznosi gotovo 50 posto, a izvan njih može biti i veća. Što se sepsa prije otkrije, prije možemo započeti liječenje i ublažiti njezine posljedice.”
Problem ne završava nužno ni nakon preživljene sepse. Docent upozorava na postsepsijski sindrom, zbog kojeg dio pacijenata i nakon liječenja može imati dugotrajnije fizičke ili psihičke posljedice.
Koliko je sepsa složen problem pokazao je i sam program simpozija. Prof. dr. sc. Zrinka Bošnjak govorila je o novostima u dijagnostici sepse, dok je prof. dr. sc. Višnja Ivančan predstavila primjenu ECMO sustava u sepsi i septičkom šoku.
O rijetkom ishodu rotavirusne infekcije u pedijatriji, od gastroenteritisa do cerebelitisa, govorio je Josip Brezić, univ. mag. med. techn., dok je Đurđica Softić, mag. med. techn., predstavila temu „hladne“ sepse.
Predstavljene su i mogućnosti suvremene mikrobiološke dijagnostike, uključujući sustave kojima se nastoji ubrzati otkrivanje uzročnika i određivanje njihove osjetljivosti na antibiotike. U bolesti kod koje je vrijeme iznimno važno, brže dobivanje informacija može omogućiti ranije usmjeravanje terapije.
Posebnost ovakvih simpozija jest uključivanje učenika medicinskih škola i studenata. Adriano Friganović objašnjava da suradnja sa školama i fakultetima nije slučajna: “Uvijek pozovemo srednje škole na simpozij. To nam je važno jer ono što učenici ovdje čuju nose sa sobom kada jednog dana postanu zdravstveni djelatnici. Također, surađujemo i s fakultetima kako bismo znanje prenosili na što veći broj mladih ljudi.”
Foto: Redakcija
Aktivnosti se pritom ne održavaju samo u Zagrebu. Ovisno o organizaciji i suradnji sudionika, simpoziji i edukacije organiziraju se i u drugim hrvatskim gradovima, među kojima su Sisak, Varaždin, Rijeka i mnogi drugi.
Jedan od problema tijekom godina bilo je i nedovoljno evidentiranje sepse. Veći broj zabilježenih slučajeva u novije vrijeme zato ne mora nužno značiti porast incidencije, već može biti posljedica boljeg prepoznavanja i evidentiranja sepse, što ujedno omogućuje kvalitetnije praćenje pokazatelja. Upravo zato poruka ovogodišnjeg okupljanja nadilazi bolničke zidove.
“Sepsa je velik javnozdravstveni i globalni problem kojem treba sustavno pristupati. Potrebno je educirati učenike, studente, zdravstvene djelatnike, ali i cjelokupno građanstvo”, zaključio je docent Friganović.