Sepsa je jedno od stanja kod kojih vrijeme može imati presudnu ulogu u ishodu liječenja, a upravo je važnost njezina ranog prepoznavanja bila jedna od glavnih poruka simpozija održanog 11. rujna u KBC-u Zagreb povodom nadolazećeg Svjetskog dana sepse, koji se obilježava 13. rujna. Simpozij je okupio stručnjake iz različitih područja zdravstva, ali i velik broj mladih koji će tek postati dio zdravstvenog sustava. Među publikom bili su učenici medicinskih škola, koje organizatori ciljano uključuju u ovakve edukacije kako bi o sepsi učili još prije početka profesionalnog rada.

Transplantacijska medicina traži više od znanja: “Humanost i timski rad su ključni”

O tome koliko je edukacija važna razgovarali smo s doc. dr. sc. Adrianom Friganovićem, predsjednikom Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST), koji ističe da kampanju „Zaustavimo sepsu“ provode već 12 godina.

Počela je među medicinskim sestrama, a s vremenom su se uključili anesteziolozi i klinički mikrobiolozi. Danas je jedan od ciljeva približiti problem sepse građanima, ali i nastaviti educirati zdravstvene djelatnike o njezinu prepoznavanju i brzom liječenju. Organizatori se zalažu i za sustavnije evidentiranje sepse te osnivanje povjerenstva koje bi se bavilo ovim javnozdravstvenim problemom.

Većina slučajeva ne počinje u bolnici

Jedna od važnih poruka simpozija jest da se sepsa ne smije promatrati isključivo kao problem bolničkih pacijenata

“Gotovo 85 posto svih sepsi javlja se kod kuće i zato je važno pratiti simptome. Nekada će tjelesna temperatura biti povišena, a nekada neće. Mogu se javiti ubrzano disanje i puls te poremećaj svijesti. Bolje je liječniku se obratiti ranije jer se sepsa lakše liječi ako se otkrije na vrijeme”, upozorava Adriano Friganović.

Foto: Redakcija

Sepsa se može razviti u sklopu različitih infekcija, a među primjerima docent Friganović navodi uroinfekciju, zanemarenu kiruršku ili drugu ranu te infekciju povezanu s pokvarenim zubom. Upravo zato građani trebaju znati da pogoršanje općeg stanja uz postojeću infekciju ne treba zanemarivati: “Volio bih da ljudi znaju što je točno sepsa. Sepsa je prekomjerna reakcija našeg imunološkog sustava na neki mikroorganizam. Smrtnost od sepse u bolničkim uvjetima iznosi gotovo 50 posto, a izvan njih može biti i veća. Što se sepsa prije otkrije, prije možemo započeti liječenje i ublažiti njezine posljedice.”

Problem ne završava nužno ni nakon preživljene sepse. Docent upozorava na postsepsijski sindrom, zbog kojeg dio pacijenata i nakon liječenja može imati dugotrajnije fizičke ili psihičke posljedice.

Od dijagnostike do ECMO-a

Koliko je sepsa složen problem pokazao je i sam program simpozija. Prof. dr. sc. Zrinka Bošnjak govorila je o novostima u dijagnostici sepse, dok je prof. dr. sc. Višnja Ivančan predstavila primjenu ECMO sustava u sepsi i septičkom šoku.

Što se događa kada pacijent napusti intenzivnu njegu? Medicinski tehničar otkriva kako izgleda prelazak na odjel

O rijetkom ishodu rotavirusne infekcije u pedijatriji, od gastroenteritisa do cerebelitisa, govorio je Josip Brezić, univ. mag. med. techn., dok je Đurđica Softić, mag. med. techn., predstavila temu „hladne“ sepse.

Predstavljene su i mogućnosti suvremene mikrobiološke dijagnostike, uključujući sustave kojima se nastoji ubrzati otkrivanje uzročnika i određivanje njihove osjetljivosti na antibiotike. U bolesti kod koje je vrijeme iznimno važno, brže dobivanje informacija može omogućiti ranije usmjeravanje terapije.

Znanje o sepsi prenose budućim zdravstvenim djelatnicima

Posebnost ovakvih simpozija jest uključivanje učenika medicinskih škola i studenata. Adriano Friganović objašnjava da suradnja sa školama i fakultetima nije slučajna: “Uvijek pozovemo srednje škole na simpozij. To nam je važno jer ono što učenici ovdje čuju nose sa sobom kada jednog dana postanu zdravstveni djelatnici. Također, surađujemo i s fakultetima kako bismo znanje prenosili na što veći broj mladih ljudi.”

Foto: Redakcija

Aktivnosti se pritom ne održavaju samo u Zagrebu. Ovisno o organizaciji i suradnji sudionika, simpoziji i edukacije organiziraju se i u drugim hrvatskim gradovima, među kojima su Sisak, Varaždin, Rijeka i mnogi drugi.

Jedan od problema tijekom godina bilo je i nedovoljno evidentiranje sepse. Veći broj zabilježenih slučajeva u novije vrijeme zato ne mora nužno značiti porast incidencije, već može biti posljedica boljeg prepoznavanja i evidentiranja sepse, što ujedno omogućuje kvalitetnije praćenje pokazatelja. Upravo zato poruka ovogodišnjeg okupljanja nadilazi bolničke zidove. 

“Sepsa je velik javnozdravstveni i globalni problem kojem treba sustavno pristupati. Potrebno je educirati učenike, studente, zdravstvene djelatnike, ali i cjelokupno građanstvo”, zaključio je docent Friganović.