Iako se 36 °C i 37 °C često navode kao normalna tjelesna temperatura, stvarnost je nešto složenija. Temperatura se razlikuje od osobe do osobe, a na nju mogu utjecati dob, spol, doba dana, tjelesna aktivnost, ali i način na koji je izmjerena.

Kako piše Everyday Health, normalna tjelesna temperatura izmjerena u ustima okvirno se kreće između 36,1 i 37,2 °C. Pojedinačno mjerenje koje pokaže nešto nižu vrijednost zato najčešće nije razlog za zabrinutost, osobito ako se osoba pritom osjeća dobro. Drugačije je ako se neuobičajeno niske vrijednosti učestalo ponavljaju ili se uz njih pojavljuju drugi simptomi. Tada iza promjene temperature mogu stajati različiti razlozi.

1. Smanjena funkcija štitnjače

Štitnjača svojim hormonima sudjeluje u regulaciji brojnih tjelesnih funkcija, među kojima je i održavanje tjelesne temperature. Kod hipotireoze, odnosno smanjene proizvodnje hormona štitnjače, može se pojaviti niža tjelesna temperatura ili izraženija osjetljivost na hladnoću.

Sama niska temperatura nije dovoljna za zaključak da osoba ima hipotireozu, ali može biti jedan od znakova hormonalnog problema.

2. Određeni lijekovi

Ponekad razlog za nižu temperaturu može biti terapija koju osoba uzima. Blago snižavanje tjelesne temperature može se pojaviti kao nuspojava određenih lijekova, među kojima su neki antipsihotici.

Ako se promjene pojave tijekom uzimanja terapije, o njima treba razgovarati s liječnikom.

3. Ozbiljne infekcije

Povišena temperatura jedan je od simptoma koji se najčešće povezuje s infekcijama, ali kod nekih bolesti može se dogoditi i suprotno. Ozbiljna infekcija poput upale pluća ponekad može biti praćena niskom tjelesnom temperaturom, posebno kod starijih osoba i ljudi oslabljenog imuniteta.

Bakterije postaju otporne na antibiotike, a znanstvenici istražuju njihova prirodnog neprijatelja

Niska temperatura može se pojaviti i kod sepse. Ako je prate simptomi poput ubrzanog disanja, ubrzanog pulsa ili dezorijentiranosti, potrebna je hitna medicinska pomoć.

4. Poremećaji živčanog sustava

Važnu ulogu u održavanju odgovarajuće tjelesne temperature ima hipotalamus, dio mozga koji sudjeluje u regulaciji temperature organizma.

Određena stanja koja zahvaćaju živčani sustav mogu poremetiti tu sposobnost ili način na koji organizam reagira na hladnoću. Među njima se navode moždani udar, ozljeda leđne moždine, Parkinsonova bolest i multipla skleroza.

5. Druga zdravstvena stanja

Postoje i rjeđi zdravstveni razlozi zbog kojih tjelesna temperatura može biti niža. Među njima su anoreksija nervoza, kronični nedostatak vitamina B1, odnosno Wernicke-Korsakoffov sindrom, te određene kožne bolesti poput eritrodermijske psorijaze.

Zbog velikog broja mogućih uzroka, dugotrajno nisku temperaturu važno je promatrati zajedno s drugim simptomima i općim zdravstvenim stanjem osobe.

6. Hipotermija

Najozbiljniji razlog izrazito niske tjelesne temperature je hipotermija. Nastaje kada organizam gubi više topline nego što je uspijeva proizvesti, najčešće nakon duljeg izlaganja hladnoći.

Toplinska iscrpljenost ili toplinski udar? Ove znakove ne smijete ignorirati

Posebno su osjetljiva mala djeca i starije osobe jer njihovo tijelo teže regulira temperaturu. Pad tjelesne temperature ispod 35 °C može značiti hipotermiju, koja predstavlja hitno medicinsko stanje. Osobu treba maknuti iz hladnog okruženja, skinuti joj mokru odjeću, utopliti je dekama i, ako je pri svijesti, ponuditi joj topli napitak. Treba izbjegavati izravno zagrijavanje vrlo vrućom vodom.

Možda je problem i u samom mjerenju

Jedan neobično nizak rezultat ne mora nužno odražavati stvarnu tjelesnu temperaturu. Zato je korisno mjerenje ponoviti i provjeriti koristi li se toplomjer pravilno.

AI otkrio dosad nevidljive obrasce raka dojke koji bi mogli pomoći u predviđanju tijeka bolesti

Preporučuje se digitalni toplomjer, a rezultat može ovisiti i o mjestu na kojem se temperatura mjeri. Tijekom mjerenja toplomjer treba pravilno postaviti, držati ga mirno i pričekati završetak mjerenja.

Ako se niska temperatura ponavlja, osobito uz druge tegobe, potrebno je obratiti se liječniku. Drhtavica, zbunjenost, poremećaj govora, problemi s koordinacijom, izrazita pospanost ili gubitak svijesti među simptomima su zbog kojih treba brzo potražiti medicinsku pomoć.