Proljeće donosi obilje svježeg, hranjivog i ukusnog voća i povrća koje će obogatiti našu prehranu. Zato iskoristite sezonu proljetnih namirnica, uživajte u njihovim raznovrsnim okusima, mirisima i bojama.

Bez obzira na to volite li lagane salate, kremaste juhe ili osvježavajuće deserte, proljetni plodovi pružaju brojne mogućnosti za kreativno kuhanje. Jedite sezonski, kuhajte s ljubavlju i uživajte u blagodatima prirode!

Nakon mjeseci teških variva i složenaca, proljetne namirnice nas pozivaju da uživamo u laganijim jelima i jednostavnijem kuhanju. Prehrana u skladu sa sezonom jedno je od osnovnih pravila koje preporučuju mnogi nutricionisti. Stoga poslušajmo ih a mi smo vam uz pomoć legendarne Marthe Stewart pripremili vodič kako bi vam snalaženje u proljetnoj ponudi voća i povrća bilo jednostavnije.

1. Šparoge

Tanke, hrskave i zelene, šparoge su mnogima omiljeno proljetno povrće. Birajte čvrste stapke sa zatvorenim vrhovima, izbjegavajte one koje su smežurane ili imaju suhe, drvenaste krajeve.

Možete ih samo blanširati u slanoj vodi, ispeći na roštilju ili u pećnici s malo maslinovog ulja i/ili limuna. Mogu se i zamrznuti, samo ih narežite prije nego što ih spremite u ledenicu.

2. Artičoke

Od davnina su cijenjene zbog svog jedinstvenog okusa, koji je blago orašast i sladak. Birajte one koje su teške za svoju veličinu i imaju čvrsto složene listove.

Male, nježne artičoke mogu se peći ili grillati cijele, dok su veće idealne za kuhanje na pari. Preporučamo da isprobate i tradicionalni dalmatinski proljetni specijalitet – artičoke s bobom.

3. Trešnje

Trešnje su dostupne u kasno proljeće i rano ljeto. Svježe trešnje na tržnici ili u trgovini prepoznat ćete po jarko zelenim peteljkama. Ako ih planirate zamrznuti, prvo uklonite koštice kako biste ih lakše koristili kasnije.

Možete ih upotrijebiti kao nadjev za kolače ili kao dodatak jogurtima.

4. List maslačka

Poznat je po blago gorkom okusu a manje je poznao da je bogat vitaminima A, C i K te da sadrži kalcij i željezo. Ova biljka koja je široko rasprostranjena našim krajevima odlična je za salate a starije listove možete i pirjati ili dodati u juhe i variva.

Uputite li se u berbu lista maslačka, svakako pripazite da su mjesta na kojem raste udaljena od prometnica i drugih zagađivača.

Shutterstock

5. Bob

Spomenuli smo ga maloprije u kombinaciji s artičokama no bob je odličan brzo pirjan, pomiješan s tjesteninom ili rižotom ili kao namaz. Traži nešto vašeg truda jer ga treba oljuštiti, no njegov orašast, kremasti okus toga je vrijedan.

Kod kupovine birajte čvrste svijetlozelene mahune kako biste bili sigurni da je odlične kvalitete i svjež..

6. Mahune

Navikli smo ih jesti cijele sezone, zahvaljujući smrznutom povrću, no vrijedi iskoristiti doba godine kada su nam dostupne svježe. Ako ih samo blanširate, bit će odličan prilog, a možete ih kombinirati s raznim umacima i preljevima ili kao dodatak salatama i juhama.

7. Poriluk i listovi češnjaka

Nježni proljetni poriluk i zeleni listovi mladog češnjaka donose poseban okus u razna jela. Listovi češnjaka nezaobilazan su dio azijske kuhinje dok je kod nas uobičajeno korištenje ploda, no zašto ne biste iskušali nešto novo?

Listove mladog poriluka ili češnjaka možete dodati juhama, umacima, pestu ili najjednostavnije - salatama. 

8. Grašak

Zasigurno je redovno zastupljen u vašoj prehrani u zamrznutoj verziji no mladi proljetni grašak je najslađi i najhrskaviji u sezoni. Zato ga nije potrebno puno kuhati; dovoljno je da ga lagano blanširate ili čak dodate sirovog u salate. Mladi grašak bit će vrlo ukusan i ako ga kratko pirjate na maslacu sa začinskim biljem.

9. Mladi krumpir

Ova neizbježna cjelogodišnja namirnica na vašem stolu ipak će imati poseban okus ako odaberete proljetnu mladu varijantu. Naime, proljetni krumpiri imaju tanku kožicu i kremastu unutrašnjost. Mnogi ih ni ne gule, samo dobro operu a možete ih peći cijele, kuhati na pari ili dodati u lagane salate.

Shutterstock

10. Divlji luk

Divlji luk, poznat i kao medvjeđi luk, ima duguljaste zelene listove i intenzivan miris koji podsjeća na češnjak. Raste u vlažnim i sjenovitim šumama, a može se naći uz potoke i na šumskim obroncima. Sezona berbe traje od ožujka do svibnja a ako ga pronađete, od njega napravite maslac s divljim lukom, pesto ili ga grillajte. Odličan će biti i u salatama.

 11. Rotkvice

Mnogima omiljene hrskave i blago ljute, rotkvice dolaze u raznim sortama i veličinama. Uz to što su dobro poznat izvor vitamina, minerala, antioksidansa i vlakana, rotkvice sadrže i sumporne spojeve koji im daju ljutkast okus i pomažu jetri u detoksikaciji. Iako ih u trgovinama možemo naći tijekom cijele godine, one su ipak proljetna namirnica.

Možete ih dodati u salate, ukiseliti ili preliti zagrijanim maslacem i posoliti.

 12. Blitva

Blitva je lisnato povrće i bliski rođak cikle. Vrlo je hranjiva, bogata vitaminima A, C i K, mineralima poput željeza, kalcija i magnezija te antioksidansima. Omiljena je u mediteranskoj kuhinji. Možete je pripremiti tradicionalno sa krumpirom, na lešo s maslinovim uljem i češnjakom ili pirjati te preliti umućenim jajima.

Blitva brzo omekša pri kuhanju, pa je nemojte kuhati predugo kako ne bi izgubila hranjive tvari i svježinu.

13. Špinat

Špinat je bogat vitaminima A, C, K i B9, mineralima poput željeza i magnezija, antioksidansima i vlaknima koja pomažu u probavi. Mladi proljetni špinat ima veći udio vode pa je idealan za salate. Najbolje je upravo jesti ga sirovog u salatama, a u protivnom samo ga kratko blanširajte i poslužite ili pirjajte na maslinovom ulju.

14. Rikula

Rikula ili rukola ima specifičan pikantan, blago gorak i papren okus. Mladu proljetnu biljku najbolje je koristiti sirovu u salatama, sendvičima ili na pizzi, a možete je dodati tjesteninama ili rižotu nakon kuhanja. Ako vam je njen okus prejak, kombinirajte je sa blagim sastojcima poput mozzarelle ili krumpira.

15. Svježe začinsko bilje

Za kraj spomenimo i svježe začine kojima možete zamijeniti one suhe na policama kuhinje. Osim što mogu biti i ukras za prozorske daske, predivno mirišu i svakom jelu daju jednu novu notu, a mnogi od njih nude minerale vitamine.

Dijana K. M.