freepik
Znanstvenici sa Sveučilišta za zdravlje i znanost u Oregonu (OHSU) otkrili su da prehrana majke tijekom trudnoće, osobito u trećem tromjesečju, može biti povezana s većim rizikom od mentalnih i bihevioralnih poremećaja kod djece.
Istraživanje je analiziralo prehrambene navike više od 300 trudnica i pratilo ponašanje njihove djece u prvim mjesecima života. Rezultati su pokazali da konzumacija hrane s visokim glikemijskim indeksom, poput bijelog kruha, pahuljica i grickalica, može utjecati na razvoj dječjeg temperamenta i emocionalne regulacije.
Ovo istraživanje, koje vode profesorice Elinor Sullivan i Hanna Gustafsson iz OHSU School of Medicine, usmjereno je na razumijevanje načina na koji okolišni čimbenici tijekom trudnoće oblikuju razvoj mozga fetusa. Sudionice su tijekom drugog i trećeg tromjesečja trudnoće bilježile prehranu, obavljale laboratorijske preglede i davale uzorke krvi. Na temelju toga, znanstvenici su izračunali prosječni glikemijski indeks njihove prehrane.
Kada su djeca navršila oko šest mjeseci, istraživači su kroz upitnike i testiranja procijenili njihovo ponašanje i emocionalne reakcije. Utvrđeno je da su djeca čije su majke u trećem tromjesečju konzumirale više hrane koja naglo povisuje razinu šećera u krvi imala veći rizik od ranih obrazaca ponašanja povezanih s mentalnim poteškoćama. Zanimljivo je da se ovaj učinak nije pojavio u drugom tromjesečju, što upućuje na to da bi posljednji mjeseci trudnoće mogli biti osjetljivo razdoblje za razvoj mozga.
Prema riječima dr. Jamie Lo, specijalistice fetalne medicine, ovi rezultati mogu pomoći liječnicima da budu učinkovitiji u savjetovanju trudnica o prehrani. Budući da se većina trudnica uključi u prenatalnu skrb nakon prvog tromjesečja, upravo je treće tromjesečje prilika za djelovanje i prilagodbu prehrambenih navika koje mogu pozitivno utjecati na dijete.
Kako bi pomogli budućim majkama, stručnjaci iz OHSU Centra za zdravlje žena razvili su model “My Pregnancy Plate”, koji potiče uravnoteženu prehranu temeljenu na raznolikosti i umjerenosti. Centar također nudi savjetovanja s nutricionistima koji pomažu trudnicama prilagoditi prehranu njihovim individualnim potrebama.
Ovo istraživanje dodatno potvrđuje koliko su prehrana i zdravlje majke ključni za razvoj djeteta, ne samo tijekom trudnoće, već i za buduće generacije. Znanstvenici naglašavaju da svaka intervencija koja poboljša prehranu tijekom trudnoće donosi koristi ne samo majci i djetetu, nego potencijalno i sljedećim generacijama.
Ako se slična istraživanja potvrde i u Europi, to bi moglo utjecati na javne zdravstvene preporuke i potaknuti uvođenje specifičnih smjernica o prehrani u trudnoći, s naglaskom na posljednje tromjesečje.
Kod nas se još često može čuti savjet da “trudnica treba jesti za dvoje”, no suvremena istraživanja pokazuju da to nije točno. Važnije je jesti raznoliko, umjereno i kvalitetno, nego količinski više. Upravo pristup fokusiran na uravnoteženu prehranu i stabilnu razinu šećera u krvi može imati presudnu ulogu u razvoju zdravog mozga i mentalnog zdravlja djeteta.
Pretilost i planiranje trudnoće: rizici, izazovi i savjeti liječnik