Sve više ljudi se vraća vrtlarenju, ne samo zbog svježih i zdravih namirnica, već i zbog pozitivnog utjecaja na tijelo i um. Bilo da imate veliki vrt ili samo nekoliko tegli na balkonu, vrtlarenje donosi brojne prednosti – od jačanja imuniteta do povećanja sreće i mentalnog blagostanja. A ne zaboravimo i prirodno uzgojene namirnice koje su neprocjenjive!

Interes za vrtlarenje danas ponovno raste. Posebno je procvalo tijekom pandemije COVID-a dok smo provodili više vremena kod kuće. S druge strane činjenica je da raste svjesnost o tome koliko je važno jesti zdravo, sigurno i bez štetnih sastojaka.

U nastavku saznajte kako vrtlarenje može poboljšati vaš život i kako lako možete početi već danas!

Uz pomoć Mayo Clinic donosimo neke od najvećih prednosti:

1. Vrtlarenje je odlična tjelovježba

Aktivan dan u vrtu može biti izvrstan oblik fizičke aktivnosti. Tijekom vrtlarenja izvode se pokreti koji angažiraju cijelo tijelo – čučnjevi i iskoraci prilikom plijevljenja, nošenje vreća zemlje, komposta i malče zahtijeva snagu, dok su kopanje, grabljanje i košnja fizički intenzivne aktivnosti.

Dokazano je da vrtlarenje može sagorjeti jednaku količinu kalorija kao i trening u teretani! Također poboljšava ravnotežu, snagu i fleksibilnost.

Ako imate problema s pokretljivošću, vrtlarenje možete prilagoditi svojim potrebama; koristite povišene gredice kako biste smanjili opterećenje leđa, a koristeći lakše alate i manje tegle smanjit ćete fizičko naprezanje.

2. Poboljšana prehrana

Uzgoj vlastitog voća i povrća može pozitivno utjecati na vašu prehranu. Osobe koje se bave vrtlarenjem sklonije su zdravijoj i uravnoteženijoj prehrani. Cijele godine možete uživati u kukuruzu, krumpiru i rajčici, paprici, luku, blitvi ili mnoštvu ukusnog voća.

Različito povrće nudi razne zdrave sastojke:

• Paprika sadrži kapsaicin, koji ima protuupalna svojstva i može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
• Rajčice su bogate vitaminom C, kalijem i likopenom, antioksidansom koji može smanjiti rizik od raka prostate.
• Krumpir sadrži beta-karoten, koji usporava proces starenja i može smanjiti rizik od određenih vrsta raka.
• Brokula i špinat jačaju imunitet i štite stanice od oštećenja.

3. Boravak  na svježem zraku

Boravak na otvorenom ima brojne prednosti za fizičko i mentalno zdravlje. Duboko disanje na svježem zraku pročišćava pluća, poboljšava probavu i povećava razinu kisika u krvi.

Sunčeva svjetlost smanjuje krvni tlak, povećava razinu vitamina D i smanjuje stres. Vrijeme provedeno u prirodi dokazano snižava otkucaje srca i opušta mišićnu napetost. Zvuči odlično, zar ne?

Shutterstock

4. Smanjenje stresa

Vrtlarenje je izvrstan način za smanjenje stresa i tjeskobe. Proces sadnje, brige o biljkama, berbe i dijeljenja plodova vlastitog rada učinit će vas sretnijim.

Rutine poput zalijevanja i plijevljenja djeluju umirujuće. Već i sat vremena provedenih u vrtu pomaći će vam da se opustite i razbistrite misli.

5. Društvena povezanost

Vrtlarenje okuplja ljude istih interesa i jača društvene veze. Vrlo brzo ćete primijetiti da se i vaši susjedi i prijatelji bave vrtlarenjem te da su spremni sa vama podijeliti savjete, iskustva ali i sadnice i mladice.

Zajednički vrtovi oko zgrada u naseljima okupljaju ljude oko zajedničkog cilja. Mnoga nova prijateljstava sklopit ćete upravo kroz vrtlarenje – od zajedničkog planiranja povrtnjaka u proljeće, razmjene viška uroda ljeti, do organizacije velikog okupljanja uz pripremu domaće zimnice u jesen.

Kako početi?

Ako smo vas potaknuli da razmišljate o vlastitom vrtu, donosimo nekoliko konkretnih savjeta:

• Počnite s malim vrtom. Nemojte započinjati preveliki projekt kako biste izbjegli stres i preopterećenost. Kasnije uvijek možete povećati vrt.
• Pronađite istomišljenike. Povežite se s ljudima koji dijele istu strast te učite iz njihovih uspjeha i grešaka. Za to su odlične specijalizirane grupe na društvenim mrežama.
• Istražite koje biljke najbolje rastu u vašem području. Možete se raspitati i u najbližoj poljoprivrednoj apoteci ili sličnom dućanu. Rado će vam pomoći.

Još jedna važna stvar - kompost!

Kompost je organski otpad kojeg u vrtu koristimo kao gnojivo kojim ćemo potaknuti rast biljaka ali i povećati plodnost tla. Dobiva se razgradnjom organskog otpada. Dodaje se kod sadnje biljaka, na gornji sloj tla ili se miješa u tlo prije sadnje. No pripazite, kompost nikad nemojte ukopavati duboko u tlo.

U zeleni kompost spadaju svježe otpalo lišće, pokošena trava, voće, povrće, čajne vrećice i ostaci iz kuhinje. Zeleni ostaci ubrzavaju razgradnju i zagrijavanje komposta.

U smeđi kompost spadaju: suho lišće, grančice, piljevina, slama, sijeno, karton…  

Kompostiranjem ćete svoj kuhinjski i vrtni otpad vratiti u prirodu te na taj način dobiti plodno tlo na kojem će rasti zdrave i otporne biljke.

Vrtlarenje nije samo hobi – to je način života koji poboljšava zdravlje, smanjuje stres i povezuje vas s prirodom i zajednicom. Bez obzira jeste li potpuni početnik ili već iskusni vrtlar, svaki trenutak proveden u vrtu ili u brizi za biljke na balkonu donosi koristi za tijelo, um i dušu. A i za vaš stol.

Dijana K. M.