Iako slušalice koristimo već stotinu godina za privatno uživanje u glazbi, moderna tehnologija i navike slušanja donose nove izazove za zdravlje naših ušiju. Prof. dr. sc. Robert Trotić, ugledni otorinolaringolog i audiolog, otkriva gdje se povlači granica između sigurnog uživanja i trajnog oštećenja sluha. Saznajte zašto je pravilo "60/60" ključno za prevenciju, koja je razlika između in-ear i over-ear modela te kako prepoznati prve simptome da ste pretjerali s glasnoćom.

Koje su glavne opasnosti za sluh pri dugotrajnoj i glasnoj uporabi slušalica?

Moderni uređaji za reprodukciju zvuka imaju mogućnost slušanja zvuka putem slušalica, koje omogućuju privatno slušanje audio sadržaja. Većina koja ih koristi tvrdi da im to pruža bolju kvalitetu zvuka i bolji doživljaj audio sadržaja. To se već događa jedno puno stoljeće, jer se početak slušanja glazbe putem slušalica razvilo u dvadesetim godinama dvadesetog stoljeća.

Prirodni načini na koje možete povisiti dopamin

Od samih početaka takvog slušanja glazbe postoje i upozorenja pri dugotrajnoj i glasnoj uporabi slušalica. Glasna glazba na slušalice oštećuje sluh ako prelazi razinu 80 dB. Zato je potrebno volumen glazbe držati ispod te razine. Neki uređaji imaju ugrađene limitatore, koji ne dopuštaju glasniju glazbu od 80 dB. Ako ih nemaju, bolje da sami snizimo jaki volumen glazbe. Jer ako je intenzitet jači od 80 dB, smanjuje se duljina uporaba slušalica.

Postoji li "sigurna" duljina upotrebe i razina glasnoće koje bi trebali poštovati?

Postoji. To je malo prije spomenuta intenzitetska razina od 80 dB. Može se usporediti s bukom automobila koji prolazi blizu Vas dok čekate na semaforu prijelaz ceste. Ako se slušalice koriste do te razine, nema opasnosti za sluh.

Čak i u vremenu uporabe tijekom cijelog dana. Međutim, ako se razina uporabe pojača za samo 10 dB, na intenzitet od 90 dB, vrijeme uporabe slušalica bez opasnosti od oštećenja sluha pada na dva i pol sata. Pojačanje intenziteta na 100 dB smanjuje sigurno vrijeme uporabe slušalica na samo 15 minuta. Zato oprez s bilo kojim pojačanjem intenziteta slušanja iznad 80 dB.

Freepik

Jesu li određene vrste slušalica (npr. in-ear vs. over-ear) manje štetne?

Over-ear slušalice su manje štetne od in-ear slušalica. Razlog je u tome što su over-ear slušalice dalje od bubnjića, pa samim tim i dalje od srednjeg i unutarnjeg uha. One pružaju i bilju izolaciju od okolne buke, ali i osjećaj boljeg zvuka pri slušanju. In-ear slušalice su bliže bubnjiću. Intenzitetski, ako se 80 dB zvuk pušta kroz jedne i druge slušalice, doživljaj tog intenziteta bit će jači u in-ear slušalicama. One se često koriste i u bučnom okruženju, i može ih se usporediti s ušnim čepićima, koji smanjuju intenzitet okolne buke do 10 dB.

Koji su rani znakovi oštećenja sluha na koje bi trebali obratiti pozornost?

Rani znakovi oštećenja uha su kontinuirani šum u ušima, poteškoće u razumijevanju sugovornika (naročito u okružju buke) i stalno traženje sugovornika da ponovi ono što je rekao, slabije čujenje visokih tonova (kiša, zvuk violine, otkucaji satova ili pjev ptica) i pojačavanje volumena na TV-u ili na telefonu.

Imate li praktične savjete kako u svakodnevici uživati u glazbi, a da pritom zaštitimo sluh?

Preporučujem da svakodnevno slušanje glazbe bude ugodno i sigurno, a ne razdiruće, što oštećuje osjetne stanice unutarnjeg uha. Sigurno slušanje glazbe podrazumijeva pridržavanje pravila 60/60: glasnoća ne bi smjela prelaziti 60%  maksimalne jačine, a slušanje bi trebalo trajati najviše 60 minuta dnevno.

Važan je intenzitet slušanja glazbe; neka ne prelazi razinu od 80 dB. Ako slušate glazbu dulje i intenzivnije od preporučene, smatram da trebate jednom godišnje ispitati sluh tonskom audiometrijom kod otorinolaringologa - audiologa. Tako ćete sigurno dobiti najbolji rezultat kakav je vaš aktualni prag sluha na frekvencijama od 125 do 12.000 Hz i na intenzitetima od 0 do 120 dB.