Kolagen u prahu posljednjih je godina vrlo popularan u svijetu dodataka prehrani. Susrećemo ga na brojnim reklamama, a društvene mreže i profili influencera prepuni su riječi hvale i preporuka. Inače, kolagen se prirodno povezuje s čvrstoćom kože, hrskavice, kostiju i vezivnog tkiva, a njegova se proizvodnja starenjem u organizmu postupno smanjuje. Zato ljudima zvuči potpuno logično da izgubljeni kolagen jednostavno mogu nadoknaditi njegovim pijenjem. No, je li uistinu tako?

Što jesti tijekom velikih vrućina? Nutricionistica razbija najčešće mitove o ljetnoj prehrani

Što ima smisla, a što je običan marketinški trik danas pojašnjava nutricionistica Valerija Kavazović: “Popularnost kolagena rezultat je uspješne kombinacije biologije, marketinga i suvremene kulture „zdravog starenja“.Interes su dodatno potaknuli društvene mreže, fotografije „prije i poslije“, preporuke sa društvenih mreža te poruke koje kolagen istodobno povezuju s ljepšom kožom, jačom kosom, boljim noktima i zdravijim zglobovima. Riječ je o rijetkom proizvodu koji se može reklamirati i kao dodatak prehrani i kao dio beauty-rutine. Tome pridonose jednostavna primjena, dojam prirodnosti i činjenica da se prve promjene kože povezane sa starenjem pojavljuju relativno rano.”

Ipak, dodaje i da je važno razlikovati biološki prihvatljivu pretpostavku od klinički dokazane koristi jer to što se kolagen nalazi u koži ne znači automatski da će popijeni kolagen završiti upravo u koži.

Što se zapravo događa s kolagenom nakon što ga popijete?

Važno je znati da je kolagen protein koji želučana kiselina i probavni enzimi u probavnom sustavu razgrađuju na manje peptide i pojedinačne aminokiseline. Veći dio apsorbira se upravo u tom obliku, iako je pokazano da u krv mogu dospjeti i određeni dipeptidi i tripeptidi, primjerice oni koji sadržavaju hidroksiprolin. Te apsorbirane aminokiseline organizam iskorištava kako bi stvorio oblike proteina koji su potrebni organizmu te to ne mora nužno biti samo kolagen.  Manji peptidi možda djeluju i kao biološki signali koji utječu na stanice vezivnog tkiva, ali važnost tog mehanizma u stvarnom životu još nije potpuno razjašnjena.

Magnific

Za stvaranje vlastitog kolagena organizmu, osim aminokiselina, potrebni su vitamin C (ima potvrđenu ulogu u biosintezi kolagena) i drugi mikronutrijenti, dovoljno energije te odgovarajuća prehrana. 

Na pitanje o tome može li organizam "usmjeriti" uneseni kolagen baš u kožu, kosu ili nokte, nutricionistica kaže da zasigurno ne može na onaj način na koji se to prikazuje u reklamama: “Ne postoji mehanizam kojim bi se kolagen iz mjerice „dostavio“ izravno u kožu lica, korijen kose ili nokte. Organizam raspoređuje apsorbirane aminokiseline i peptide prema svojim ukupnim metaboličkim potrebama. Na to utječu prehrambeni status, dob, zdravstveno stanje, hormoni, tjelesna aktivnost i obnova različitih tkiva. Moguće je da pojedini kolagenski peptidi djeluju kao signal fibroblastima i drugim stanicama, ali to nije isto što i ugrađivanje popijenog kolagena u određenu boru ili zglob. Kosa je, osim toga, pretežito građena od keratina, a ne kolagena. Zbog toga tvrdnja da kolagen izravno „gradi kosu“ nije u potpunosti točna.”

Valerija Kavazović ipak ne smatra da je uzimanje kolagena uzaludno te smatra kako može biti opcionalan dodatak kod osoba s osteoartritisom ili određenim tegobama zglobova koje su upoznate s ograničenjima dokaza i ne očekuju obnovu hrskavice. Naravno, i ovdje naglašava da ni tada ne bi trebao zamijeniti liječničku procjenu, prilagođenu tjelesnu aktivnost, fizikalnu terapiju, regulaciju tjelesne mase ni propisano liječenje.

Rezultati dostupnih istraživanja

Postoje brojna istraživanja, ali rezultati nisu potpuno ujednačeni. Iako prema ranijim metaanalizama malih randomiziranih studija hidrolizirani kolagen može blago poboljšati hidrataciju i elastičnost kože, novija i metodologijom detaljnija metaanaliza iz 2025. koja je okupila 23 randomizirana istraživanja pokazala je nešto drugačiju sliku. Kada su se promatrala sva uključena istraživanja zajedno, rezultati su upućivali na poboljšanje hidratacije i elastičnosti kože te smanjenje bora. 

Međutim, kada su istraživači zasebno analizirali kvalitetnije studije i one koje nisu financirale farmaceutske kompanije, takva korist više nije bila vidljiva. Autori su stoga zaključili da trenutačno nema dovoljno pouzdanih kliničkih dokaza koji bi podržali korištenje dodataka kolagena za prevenciju ili liječenje starenja kože. 

Magnific

Kada se govori o osteoartritisu koljena, neke metaanalize bilježe smanjenje boli i poboljšanje funkcije. No, pripravci, doze i vrste kolagena znatno se razlikuju, studije su često malene i kratkotrajne, a smanjenje simptoma nije dokaz da se hrskavica obnovila. S druge strane, dokazi vezani za nokte i kosu su još slabiji, a kada je riječ o izgradnji mišića kolagen nije optimalan izvor proteina jer ima nepovoljniji aminokiselinski sastav i manje leucina od visokokvalitetnih potpunih proteina, poput proteina sirutke, mlijeka, jaja ili soje.

“Dakle, ne može se reći da je kolagen sigurno neučinkovit, ali nije opravdano ni predstavljati ga kao dokazano sredstvo za pomlađivanje. Ako korist postoji, vjerojatno je skromna, nije zajamčena i ne treba je izjednačavati s dramatičnim rezultatima iz reklama”, zaključila je nutricionistica. 

U obzir svakako treba uzeti i da dio istraživanja direktno financira industrija dodataka prehrani, no to ne znači da su te studije nevaljane. Nutricionistica objašnjava da je važno procijeniti metodologiju. Treba provjeriti je li istraživanje bilo unaprijed registrirano, je li imalo odgovarajući placebo, dovoljno ispitanika, objektivna mjerenja, dovoljno dugo praćenje i potpuno objavljene rezultate.

Kolagen u hrani: Ovo su namirnice koje ga sadrže

 “Problem nastaje kada većinu dokaza čine male studije koje financira proizvođač, ispituju njegov patentirani proizvod i prate velik broj ishoda, od kojih se zatim ističu samo povoljni rezultati. Mogući su i selektivno objavljivanje, usporedba s neodgovarajućim placebom te interpretiranje statistički značajne, ali za potrošača jedva primjetne promjene kao velike koristi”, pojašnjava kada istraživanja nisu pouzdana.

Mitovi o kolagenu u koje trebate prestati vjerovati

Društvene mreže su prepune lažnih reklama i mitova u koje je lako povjerovati zbog privlačnih slogana, lijepih lica koja ih promoviraju i savršenih pakiranja. Valerija Kavazović zato ističe kako ne smijemo vjerovati baš svemu što nam se svakodnevno servira kao zdravo i učinkovito. 

“Najčešće se tvrdi da kolagen „briše bore“, zaustavlja starenje, obnavlja hrskavicu, uklanja bolove u zglobovima te ubrzava rast kose i noktiju. Takve su formulacije uglavnom pretjerane. Istraživanja eventualno upućuju na male ili umjerene promjene pojedinih pokazatelja, poput hidratacije ili elastičnosti kože i subjektivnog osjećaja boli u zglobovima. To nije isto što i pomlađivanje kože, nestanak bora ili obnova oštećene hrskavice. Dokazi za kosu vrlo su ograničeni. Za nokte se često citira mala otvorena studija sa samo 25 ispitanika, bez odgovarajuće placebo-kontrole, što nije dovoljno za pouzdane zaključke”, kaže nam.

Magnific

Spominje i problematične tvrdnje da se određeni izvor kolagena zajamčeno bolje apsorbira ili da određeni proizvod „nadoknađuje izgubljeni kolagen“. Jednom kada organizam probavi kolagen koji je osoba konzumirala u prahu, on više nije u istom obliku kao na početku. Također, takozvani „veganski kolagen“ zapravo obično uopće ne sadržava kolagen, već hranjive tvari potrebne za njegovu sintezu. 

Bakreni peptidi postali jedan od najtraženijih sastojaka u njezi kože. Opravdano ili ne?

Kao najveći mit nutricionistica spominje vjerovanje da popijeni kolagen ostaje kolagen i zatim odlazi upravo tamo gdje ga želimo jer organizam ga najprije razgradi, a njegove sastavne dijelove raspoređuje prema vlastitim potrebama. Određeni peptidi možda imaju dodatne biološke učinke, ali oni zasad nisu dovoljno pouzdano dokazani da bi opravdali obećanja o „brisanju bora“, pomlađivanju ili obnovi hrskavice.

“Kolagen nije besmislen proizvod, ali nije ni ciljano dostavljen građevinski materijal za ljepotu”, zaključuje Valerija Kavazović.

Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.