Fizički izgled oduvijek je bio jedna od glavnih tema o kojima su ljudi, pogotovo adolescenti, govorili. Ljepota i njezini standardi mijenjali su se s vremenom i dolaskom novih trendova, pa se ono što je bilo lijepo prije dvadeset ili više godina danas smatra staromodnim. Traže se novi načini za poboljšanje vlastitog izgleda i estetske su korekcije sve češća pojava. Težnja prema boljem fizičkom izgledu i poboljšanju samog sebe nikada nije predstavljala problem, no što kada ona prijeđe u ovisnost ili sferu opasnog? Kako znati gdje je granica?

S pojavom društvenih medija koji kreiraju trendove koji se izmjenjuju velikom brzinom, jedna je stvar ostala ista: mladi su ljudi podložni različitim utjecajima koji nisu uvijek dobronamjerni. Jedan od takvih trendova svakako je looksmaxxing. O čemu se zapravo radi, zašto je trend toliko popularan i što danas znači za društvo u cjelini objašnjava psihologinja Ivančica Bulut Gubić.

Magnific

Looksmaxxing se temelji na ideji maksimalnog „optimiziranja” fizičkog izgleda, od njege kože, frizure, prehrane i treninga do različitih tehnika kojima se navodno mogu promijeniti crte lica, pa u ekstremnijim slučajevima i estetskih zahvata. 

Društvene mreže stvaraju dojam da se baš sve može „popraviti“ 

Društvene mreže poput Instagrama ili Tik Toka vizualni su mediji koji favoriziraju uspoređivanje i stvaranje idealiziranih verzija sebe. Posebno su privlačne onima na koje je zapravo najlakše utjecati, adolescentima i mladim odraslima koji tek traže svoje mjesto u svijetu i iznimno im je bitno kako će ih drugi percipirati.

“Adolescencija je razvojno razdoblje u kojem su pitanja identiteta, pripadanja i prihvaćenosti izrazito važna. Mladi tada prirodno postaju osjetljiviji na procjenu vršnjaka i društvene standarde privlačnosti. Looksmaxxing nudi jednostavnu i privlačnu poruku: ako promijeniš svoj izgled, možeš promijeniti i svoj društveni položaj. To mladima daje osjećaj kontrole u razdoblju kada često osjećaju nesigurnost”, kaže psihologinja Bulut Gubić.

Spominje i suvremene fenomene bez kojih je društvene mreže teško zamisliti. Algoritamsko pojačavanje sadržaja, kultura optimizacije sebe i potraga za pripadanjem sastavni su dijelovi onoga što online platforme nude. Često stvaraju osjećaj pripadnosti i nude eskapizam, posebno onim osobama kojima taj osjećaj nedostaje u stvarnom životu. Obećavaju da se baš sve može doraditi i poboljšati, posebno kada je izgled u pitanju. 

“Važno je naglasiti da sama briga o izgledu nije patološka. Problem nastaje kada izgled postane dominantan kriterij vlastite vrijednosti i kada osoba počne vjerovati da njezin život može biti dobar tek nakon određene fizičke promjene”, napominje psihologinja.

Može li bolji izgled doista značiti i uspješniji život? 

Velik broj sadržaja koje mladi konzumiraju šalje poruke o tome kako će izgled doveden do savršenstva rezultirati uspjehom na baš svim životnim poljima. Poruke tog tipa djeluju uvjerljivo zato što se oslanjaju na stvarne ljudske potrebe: potrebu za prihvaćanjem, pripadanjem i osjećajem vrijednosti.

Potrebno je naglasiti da uistinu postoje psihološka istraživanja koja potvrđuju da ljudi mogu biti pod utjecajem fizičkog izgleda kod stvaranja prvog dojma. Ivančica Bulut Gubić dodaje da privlačnost može imati određenu ulogu u društvenim interakcijama, ali društvene mreže često pretjeruju u toj povezanosti i stvaraju pogrešan zaključak da je izgled glavni ili jedini faktor uspjeha.

Lajkovi kao ogledalo vrijednosti: Kako društvene mreže oblikuju identitet djece i adolescenata?

“Poruke poput ‘promijeni čeljust i promijenit će ti se život’ privlačne su jer nude jednostavno objašnjenje složenih problema. Umjesto suočavanja s nesigurnošću, socijalnom anksioznošću ili problemima odnosa, osoba dobiva jednog ‘krivca’, a to je izgled. Nude i osjećaj kontrole: lakše je misliti ‘moram popraviti lice’ nego se suočiti s emocionalnim izazovima. Tu je i obećanje brze transformacije jer društvene mreže često promoviraju prije-poslije narative”, objašnjava psihologinja.

Magnific

Trend kakav je looksmaxxing zapravo može veoma negativno utjecati na sliku o vlastitom tijelu ako u potpunosti preuzme misli mlade osobe. Nije problem ako netko želi poboljšati svoj izgled, ali ako taj zadatak postane rigidan, iziskuje ogromnu količinu vremena i emocionalne energije, zapravo postaje toksičnim te može donijeti više štete nego koristi.

Problem može nastati ako osoba:

• provodi velik dio dana analizirajući svoje lice ili tijelo,
• često provjerava izgled u ogledalu ili kameri,
• izbjegava fotografiranje, društvene situacije ili upoznavanje ljudi zbog osjećaja srama
• stalno traži potvrdu drugih o svom izgledu,
• uspoređuje se s idealiziranim slikama na internetu,
• vjeruje da će tek nakon određene fizičke promjene "početi živjeti",
• razvije obrazac sličan kompulzivnom ponašanju: stalno provjeravanje, popravljanje, istraživanje metoda promjene izgleda i traženje novih "mana".

Psihologinja naglašava kako je važno shvatiti da se samopouzdanje ne razvija samo promjenom izgleda. Stabilna slika o sebi povezana je s osjećajem kompetentnosti, kvalitetnim odnosima, prihvaćanjem sebe i sposobnošću toleriranja vlastitih nesavršenosti.

Tjelesna dismorfija

Ozbiljan problem povezan s ovim trendom je i tjelesna dismorfija koju karakterizira intenzivna preokupacija stvarnim ili zamišljenim nedostatkom u vlastitom izgledu  koji drugima često nije vidljiv ili djeluje minimalno. Prema dijagnostičkim kriterijima, objašnjava psihologinja, ključne karakteristike uključuju stalnu zaokupljenost jednim ili više percipiranih nedostataka izgleda, ponavljajuća ponašanja poput gledanja u ogledalo, uređivanja, uspoređivanja ili traženja potvrde te značajnu patnju ili teškoće u svakodnevnom funkcioniranju.

Magnific

Ovaj se psihički poremećaj od uobičajenog nezadovoljstva izgledom, koje je gotovo svatko doživio tijekom života, razlikuje ponajprije po odgovoru na pitanje: ‘Koliko ovaj problem upravlja mojim životom?’

“Ako osoba može misliti o svom izgledu, ali normalno funkcionirati, družiti se, učiti ili raditi,  vjerojatnije je riječ o uobičajenoj nesigurnosti. Ako izgled postane centralna tema života i izvor intenzivne patnje, potrebno je razmotriti stručnu pomoć”, savjetuje psihologinja Bulut Gubić. 

Nadovezujući se na temu tjelesne dismorfije, psihologinja spominje da su i mladići danas izloženi većem pritisku vezanom uz izgled nego prethodne generacije. Iako se u prošlosti pitanje izgleda i opsesija tretmanima ljepote povezivali s djevojkama i ženama, posljednjih desetljeća raste interes za problem slike tijela kod muškaraca.

Djeca danas osjećaju manje empatije. Kakve veze društvene mreže imaju s time?

“Društvene mreže jedan su od glavnih uzročnika i ove promjene jer su popularizirale idealizirane standarde muške ljepote: izraženu muskulaturu, nizak postotak masnog tkiva, izraženu čeljust i određene proporcije lica. Fotografije i videozapisi omogućili su stalnu samoprocjenu, a influenceri i fitness kultura često prikazuju ekstremne standarde kao "normalne". Kod mladića se pritisak često ne manifestira samo željom za mršavošću, nego težnjom za većom mišićavošću, dominantnijim izgledom i "genetski idealnim" crtama lica”, opisuje psihologinja promjene koje su došle s pojavom različitih online platformi. 

Što mogu učiniti roditelji, a kada je potrebna stručna pomoć?

S obzirom na to da je trend pretežito usmjeren na adolescente i mlade odrasle važno je u raspravu o opasnostima uvesti i roditelje te cjelokupno društvo. Ivančica Bulut Gubić savjetuje roditeljima da obrate pažnju na promjene u ponašanju i funkcioniranju, a ne samo na interes za izgled. Briga o izgledu tijekom adolescencije sama po sebi nije zabrinjavajuća, ali postaje problemom ako preuzme cijeli djetetov život.  

Generacija "brain rot": Psiholog upozorava kako nam kratki videi s TikToka i Instagrama uništavaju mozak

Neki znakovi upozorenja na koje biste trebali paziti su: 

• dijete provodi sate analizirajući lice ili tijelo,
• često se fotografira ili briše fotografije zbog nezadovoljstva,
• izbjegava druženja, školu ili događaje zbog izgleda,
• stalno govori da je "ružan/a", "deformiran/a" ili "nepopravljiv/a",
• traži estetske zahvate ili ekstremne promjene,
• raspoloženje izrazito ovisi o tome kako izgleda taj dan,
• povlači se iz obitelji i prijateljskih odnosa.

“Također, kada vam se dijete obrati nemojte umanjivati njegove osjećaje, već otvoreno s njima razgovarajte o tome kako društvene mreže funkcioniraju i potičite identitet koji uključuje više aspekata osim izgleda”, zaključila je.

Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.