U posljednje vrijeme često se govori o tome koliko je u hrvatskim školama lako doći do različitih vrsta opojnih sredstava. Kako bismo saznali nešto više o ovoj gorućoj temi kontaktirali smo Ligu za prevenciju ovisnosti, humanitarnu organizaciju „Zajednica Susret“ te smo razgovarali sa specijalisticom psihijatrije, dr. Aleksandrom Kraguljac. Naši su se sugovornici osvrnuli na društveni, psihološki i medicinski učinak opojnih droga te mogućnosti prevencije i liječenja ovisnosti.

Iz Lige za prevenciju ovisnosti komentirali su formulaciju "svaka škola ima svog dilera" kao metaforičku. Smatraju da nije točno da baš svaka škola u našoj državi ima dilera, ali je činjenica da je dostupnost psihoaktivnih sredstva maloljetnicima izrazito velika, fizički i virtualno.

U Zajednici Susret slažu se s ovom izjavom te naglašava da tvrdnja „svaka škola ima svog dilera“ zapravo nije poduprta javno dostupnim podacima jer ne postoji empirijska baza koja može potvrditi da u svakoj hrvatskoj školi postoji osoba koja se kontinuirano bavi prodajom droge.

Željko Petković (HZJZ): Djevojke danas piju više od mladića, a ovisnosti počinju sve ranije

"Dostupni podaci govore o prisutnosti uporabe i ponude droga među mladima, ali to je raznoliko po regijama i školama. Generalizacije poput "svaka škola ima dilera" služe senzaciji, a ne preciznoj slici", nastavljaju iz Zajednice Susret.

Kada se govori o pouzdanim izvorima podataka o uzimanju droga među osnovnoškolcima i srednjoškolcima u Hrvatskoj, u njih se ubrajaju ESPAD (standardizirano istraživanje među 16-godišnjacima), HBSC/WHO (daje podatke o pušenju, alkoholu i kanabisu u školama), Nacionalne/stupanjske policijske statistike i izvješća (MUP i regionalne policije) i EMCDDA/UNODC.

Najčešći izvori opojnih sredstava su - vršnjaci

Izvješća iz regije i literatura navode na zaključak da mladi do opojnih sredstava najčešće i najlakše dolaze putem svojih vršnjaka. Neovisno o tome radi li se o drogi ili alkoholu, mladi se za nabavu sredstava obraćaju svojim prijateljima koji, pak, ista nabavljaju od drugih prijatelja ili poznanika što onda dovodi do začaranog kruga koji nikada ne prestaje.

"Nitko ne postaje ovisnik preko noći. U početku je to eksperimentiranje i zaista na tome nekad stane. Ako osoba nastavi s konzumacijom ona u početku to radi u nekim određenim vremenskim intervalima (npr. vikendom), a s vremenom se ti intervali skraćuju. U toj fazi su spremniji potražiti izvor sredstva kojeg konzumiraju i samostalno početi kupovati drogu. Kada se ovo ponašanje razvije u ustaljeni obrazac govorimo o početku razvoja bolesti ovisnosti i u toj fazi ljudi su spremni potražiti sredstvo gdje je god moguće", poručuju iz Lige za prevenciju ovisnosti.

freepik

Također, spominju i problem pojedinih roditelja mlađe generacije koji otvoreno konzumiraju "travu" čak i ispred svoje djece. Naravno, djeci ne dopuštaju njezino konzumiranje, ali možda nisu u potpunosti svjesni da svojim primjerom zapravo djeci daju "zeleno svjetlo" za takvo ponašanje. Tu se spominje i problem disfunkcionalnih obitelji u kojima postoji problem prisutnosti opijata pa je takvoj djeci lakše doći do droga. Srećom, radi se o malom postotku djece.

Iz obje organizacije naglašavaju vršnjački pritisak kao snažan faktor rizika kada je u pitanju eksperimentiranje s opojnim sredstvima i alkoholom. Mladi ljudi, posebice adolescenti, imaju veliku potrebu biti prihvaćeni od strane vršnjaka što ih nerijetko navodi na to da isprobaju ilegalne tvari kako bi ispali "cool" i "zabavni" pred prijateljima.

Moderne metode nabave i dostave olakšavaju pristup opojnim sredstvima

Moderne tehnologije značajno su promijenile i olakšale dostupnost droga maloljetnicima. Diskrecija i brzina transakcije sve je veća jer dogovori putem društvenih mreža i određenih aplikacija teku mnogo brže te istodobno smanjuju vidljivost klasičnih "uličnih" transakcija.

"To ne znači uvijek masovniji porast u prevalenciji, ali mijenja način na koji se droge distribuiraju i otežava se tradicionalni policijski nadzor. EU i UN izvještaji upozoravaju na rastuće uloge online kanala u posljednjih nekoliko godina", kaže Dora Kožul, socijalna pedagoginja koja radi kao stručna suradnica u Humanitarnoj organizaciji "Zajednica Susret".

Pokušavate prestati pušiti? Ne odustajte – ovi savjeti i trikovi mogu povećati šanse za uspjeh

Iako su sve škole u Hrvatskoj obvezne provoditi preventivne programe vezane za ovisnost, problem često nastaje jer djelatnici obrazovnih ustanova nisu adekvatno educirani i pripremljeni za provedbu ovakvih programa. Naravno, ovo ne znači da oni ne žele provoditi programe, već jednostavno nemaju drugi izbor nego ga provoditi selektivno, bez kontinuiteta i s nedovoljnim uključivanjem roditelja u cijeli proces.

"Temeljno u preventivnom odgoju je osnaživanje pojedinca i povezivanje u zajednici, zatim kontinuitet provedbe, educirani provoditelji, primjena učinkovitih metoda itd.  Samo informiranje nije dovoljno niti učinkovito", objašnjavaju iz Lige za prevenciju ovisnosti.

Zašto mladi u istočnoj Europi sve češće umiru od uzroka koji se mogu spriječiti?

Naše smo sugovornike upitali koje su praktične mjere koje škole mogu poduzeti ako primijete razmjenu droga na svom posjedu. Naravno, obraćanje policiji i učinkovitiji nadzor školskog posjeda prvi koraci, za što su odgovorni svi djelatnici škole, ali i građani koji primijete sumnjive radnje na školskom igralištu ili u okolici škole. Svaka bi škola trebala imati jasne politike i procedure kada je u pitanju trgovina i posjedovanje opojnih sredstava, provoditi programe prevencije u kurikulumu te imati školsku psihosocijalnu podršku. Također, bolja edukacija i osposobljavanje profesora i učitelja da prepoznaju kada nešto nije u redu i znanje kako postupiti u tom slučaju.

Kako prepoznati da je maloljetnik došao u kontakt s opojnim sredstvima i koje su posljedice konzumacije?

Neki od ranih znakova koji mogu upućivati na to da maloljetnik konzumira nedopuštene supstance su nagle promjene u ponašanju (dijete se izolira ili ima nove prijatelje koji se roditeljima ne sviđaju), pad ocjena u školi, promjene u apetitu i ritmu spavanja, neobjašnjive novčane poteškoće i fizički znakovi poput mirisa na kemikalije ili duhan crvenilo očiju te čudne ozljede. Naravno, ovi znakovi nisu uvijek dokaz, ali su svakako razlog za razgovor s djetetom. Kako bismo saznali nešto više o ovoj temi s medicinske strane, razgovarali smo s dr. Aleksandrom Kraguljac iz Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije.

Sva su opojna sredstva opasna za zdravlje djece i mladih

Posljedice ranog početka uzimanja opijata vide se vrlo brzo, već u svakodnevnom funkcioniranju djeteta. "Kratkoročno se narušava sposobnost učenja, koncentracija, spavanje i apetit. Dugoročno, ako se s konzumacijom nastavi, slabi mogućnost održavanja socijalnih kontakata, gubi se motivacija i smanjuje kvaliteta života. Posljedice mogu biti vrlo teške", upozorava dr. Kraguljac.

freepik

Dodaje i da su sve psihoaktivne tvari rizične za djecu i mlade, jer se njihov mozak još uvijek razvija, pa svaka intervencija kemijskim sredstvima može imati trajne posljedice. “Djeca i mladi koji uzimaju opijate često ni ne znaju što zapravo konzumiraju. Čak ni marihuana više nije ono što je bila nekad, koncentracija THC-a je znatno viša, a često se prska sintetičkim tvarima. Bilo što u prahu može sadržavati tko zna koje supstance. Najveći rizik danas je poliuporaba, odnosno uzimanje više tvari istodobno”, ističe.

Naglašava da roditelji imaju ključnu ulogu u prepoznavanju ranih znakova konzumacije droga. Važno je obratiti pozornost na to s kim se dijete druži, gdje se kreće kad nije kod kuće, na kontakte i sadržaje koje prati na mobitelu, te na to kako troši džeparac. Promjene u ponašanju, školske obaveze i odnos prema obitelji često otkrivaju da nešto nije u redu.

"Odnos s djetetom treba se graditi od najranije dobi, tako da dijete zna da se roditeljima može povjeriti bez straha. Samo ako kod kuće nema tabu tema, postoji šansa da će dijete tražiti pomoć prije nego što problem izmakne kontroli", kaže nam.

Specifične tvari koje predstavljaju posebno visok rizik za mlade u Hrvatskoj i Europi

U hrvatskom kontekstu najraširenija pojedinačna supstanca među adolescentima ostaje kanabis, dok su sintetički kanabinoidi, NPS (nove psihoaktivne supstance) i sintetički opioidi (nitazeni i drugi) u Europi prepoznati kao rastući rizik zbog nepredvidive jačine i kontaminacija. Zapljene i europski podaci ukazuju na porast raznolikosti NPS-a i upotrebu sintetičkih opioida u različitim državama što predstavlja posebno visok rizik zbog mogućih predoziranja i neznanja korisnika o snazi/čistoći supstanci, saznajemo od Zajednice Susret.

"Svakako, "nove droge" imaju možda manji potencijal klasične kliničke slike ovisnosti (npr. nema klasične apstinencijske krize), ali imaju ogroman potencijal za oštećenja psihe i u tom djelu nema predvidljive putanje. Netko može imati manja oštećenja i nakon dulje uporabe, a netko već nakon jednog ili nekoliko korištenja može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje i opću funkcionalnost", naglasila je Liga za prevenciju ovisnosti.

Podrška i postupanje s djecom koja dođu u kontakt s opojnim sredstvima

Iako se institucije i brojne udruge trude prevenirati čak i misli o uzimanju opojnih sredstava, svjedoci smo toga da nisu uvijek uspješni u toj misiji. Kada dijete ili adolescent već dođe u doticaj s drogom, potrebno je pristupiti mu smireno i bez optuživanja. Ovaj se savjet odnosi posebno na roditelje koji primijete da s djetetom nešto nije u redu. Oni bi trebali pokazati zabrinutost i postavljati otvorena pitanja svojem djetetu, ali mu u svakom trenutku davati do znanja da ima njihovu emocionalnu podršku. Ako ozbiljan i iskren razgovor ne urodi plodom, vrijeme je za traženje stručne pomoći.

"Postoje ambulantne i stacionarne usluge te programi za adolescente koje provode regionalni centri za mentalno zdravlje, zavodi za javno zdravstvo i specijalizirani programi za ovisnosti. Školske podrške (savjetnici, psiholozi) mogu pružiti prvu liniju kontakta i uputiti u daljnje programe. Kvalitetu i dostupnost usluga može varirati po županijama; stoga je važno da škola i roditelji surađuju s lokalnim centrima i HZJZ-om radi konkretnih uputa", poručuju iz Zajednice Susret.

Iz Lige za prevenciju ovisnosti nadovezali su se na ovaj odgovor i rekli nam da je jako važno razlučiti stadij u kojem se osoba koja konzumira droge nalazi – nije isto je li netko eksperimentator, konzument i ovisnik. Kada se utvrdi o kakvoj se situaciji točno radi, tada se mogu poduzeti i primjereni koraci.

"Kod mladih radimo na tome da, ako konzumacija već postoji, ne preraste u ovisnost. U tom kontekstu postoje mnoga i različita savjetovališta naročito u većim gradovima, prvenstveno službe za mentalno zdravlje pri nastavnim zavodima za javno zdravstvo, zatim u bolnicama, domovima zdravlja i udrugama koje su relevantni pružatelji socijalnih usluga. Kada se razvije ovisnost potreban je stacionarni pristup, dakle boravak, bilo u bolnici, na odjelu za ovisnost ili u nekom drugom rezidencijalnom programu poput terapijske zajednice", kažu nam.

Dostupnost centara i usluga razlikuje se s obzirom na geografsko područje pa ne čudi da u većim sredinama postoji i mnogo više opcija nego u manjim sredinama. Napomenuli su da, nažalost, trenutno nema dosta raspoloživih resursa za liječenje ovisnika maloljetnika. Postoji samo jedna bolnica i jedna terapijska zajednica s licenciranim programom te nekoliko odjela s ograničenim kapacitetima. Ovo je svakako nešto na čemu treba raditi i što bi trebalo mijenjati.