Znanstvenici su korak bliže razvoju cjepiva koje bi moglo štititi od Epstein-Barrova virusa, uobičajenog uzročnika infektivne mononukleoze, multiple skleroze, karcinoma i drugih ozbiljnih bolesti, nakon uspješnog testiranja razvijenih antitijela na miševima.

Epstein-Barrovim virusom zaraženo je gotovo 95% svjetske populacije, a određene skupine izložene su većem riziku od ozbiljnih komplikacija u slučaju reaktivacije virusa. Istraživači su, koristeći miševe s ljudskim genima za antitijela, razvili deset monoklonalnih antitijela usmjerenih na dva virusna površinska proteina: gp350, koji omogućuje vezanje EBV-a na stanične receptore, i gp42, koji posreduje ulazak virusa u stanice.

Ciljana zaštita putem proteina gp42

Jedno od antitijela usmjerenih na gp42 potpuno je spriječilo infekciju kod miševa s ljudskim imunosnim sustavom izloženih EBV-u, prema izvješću istraživača u časopisu Cell Reports Medicine. Drugo antitijelo, usmjereno na gp350, pokazalo je djelomičnu zaštitu.

Zašto se javlja bol u mišićima, kostima i zglobovima? Ovo su česti uzroci i učinkovita rješenja

"Nakon mnogo godina potrage za održivim načinom zaštite od Epstein-Barrova virusa, ovo je značajan iskorak za znanstvenu zajednicu i ljude s najvećim rizikom od komplikacija od ovog virusa", izjavio je koautor studije Andrew McGuire iz Centra za rak Fred Hutch u Seattleu.

Primjena kod visokorizičnih pacijenata i transplantacija

Limfomi povezani s EBV-om predstavljaju čest uzrok potencijalno fatalnih komplikacija kod imunosuprimiranih primatelja transplantata, ističu istraživači. Infuzije monoklonalnih antitijela mogle bi u budućnosti blokirati infekciju i reaktivaciju EBV-a kod ovih i drugih visokorizičnih pacijenata.

"Učinkovita prevencija EBV viremije ostaje značajna neispunjena potreba u transplantacijskoj medicini", izjavila je koautorica studije dr. Rachel Bender Ignacio iz centra Fred Hutch. McGuire je dodao da bi cjepivo "donijelo ogromnu razliku".