Hrvatska se pridružuje jednom od najvećih europskih projekata za čišći zrak — a jedna od najvažnijih novosti za građane bit će popis svih malih kućnih peći i kotlova diljem zemlje, objavilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Riječ je o projektu LIFE Slovenia SupAIR, koji je uspješno prošao evaluaciju Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) te se nalazi u završnoj fazi pripreme ugovora.

Zašto je zrak u Zagrebu tako loš, iako industrije gotovo i nema?

Projekt će trajati sedam godina, od 2027. do 2034., a cilj mu je jačanje sposobnosti za smanjenje onečišćenja zraka i učinkovitiju provedbu mjera zaštite. Iz Hrvatske u projektu sudjeluje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije kao jedini domaći partner.

Zašto su kućne peći problem?

Mala kućna ložišta — peći i kotlovi na kruta goriva — jedan su od najznačajnijih izvora onečišćenja zraka, osobito tijekom sezone grijanja. Projekt počiva na suradnji Slovenije i Hrvatske te prijenosu znanja o upravljanju emisijama upravo iz takvih uređaja.

Da upravo grijanje kućanstava predstavlja jedan od glavnih izvora onečišćenja, potvrdilo je i Ministarstvo zaštite okoliša, koje je ranije istaknulo za naš portal kako se najveći učinak za smanjenje PM2,5 čestica očekuje upravo od mjera vezanih uz grijanje i energetsku obnovu zgrada. 

Što je ReMaL i što donosi građanima?

Najvažnija aktivnost za Hrvatsku bit će uspostava Registra malih kućnih ložišta (ReMaL). Riječ je o nacionalnom sustavu koji će sadržavati podatke o uređajima za grijanje u kućanstvima, gorivima koja se koriste te njihovim emisijskim karakteristikama - dakle, koliko štetnih tvari ispuštaju.

Hrvatska na europskoj crnoj listi: Zrak koji dišemo nije siguran

Takvi podaci omogućit će preciznije procjene emisija, bolje modeliranje kvalitete zraka i učinkovitije planiranje mjera za smanjenje onečišćenja. Projekt se pritom oslanja na iskustva Slovenije, koja već koristi razvijen sustav za praćenje podataka o malim ložištima, a ta će se znanja prilagoditi hrvatskom zakonodavnom i institucionalnom okviru.

Kakva je korist za obične ljude?

Za građane projekt donosi niz dugoročnih koristi. Kvalitetniji podaci o sustavima grijanja omogućit će usmjeravanje mjera ondje gdje su problemi sa zrakom najizraženiji. Time se stvaraju preduvjeti za smanjenje ispuštanja štetnih tvari, osobito finih lebdećih čestica PM2,5 — sitnih čestica koje mogu prodrijeti duboko u dišni sustav i naštetiti zdravlju.

Projekt uključuje i edukacije za stručne službe, dimnjačare, jedinice lokalne samouprave i druge dionike, čime se dodatno jača nacionalna sposobnost upravljanja kvalitetom zraka. Istodobno se stvara bolja podloga za buduće mjere zaštite zraka, energetsku tranziciju kućanstava i učinkovitije korištenje dostupnih izvora financiranja.

Sudjelovanje u projektu LIFE Slovenia SupAIR važan je korak prema modernijem sustavu upravljanja kvalitetom zraka utemeljenom na podacima te dugoročnom poboljšanju životnih uvjeta i zaštite zdravlja građana.