Patite li od anksioznosti uz vrtoglavicu i osjećaj nestabilnosti, to bi moglo ukazivati na prisutnost benignog tumora mozga, sugerira novo, zabrinjavajuće istraživanje.

Vestibularni švanom (VS), poznat i kao akustični neurinom, vrsta je nekancerogenog (benignog) tumora mozga koji najčešće polako raste godinama i zahvaća živac odgovoran za sluh i ravnotežu. Zbog toga može uzrokovati simptome poput gubitka sluha, zujanja u ušima (tinitusa) i vrtoglavice.

Iako benigni tumori ne metastaziraju, mogu biti opasni jer rastu unutar osjetljivog tkiva mozga.

Vrtoglavica i anksioznost - neočekivana povezanost

Kod pacijenata s akustičnim neurinom, vrtoglavica i osjećaj da se sve oko njih okreće već dugo su poznati kao glavni pokazatelji kvalitete života i funkcionalnog oštećenja. Međutim, sve do sada stručnjaci nisu znali zašto.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Otolaryngology – Head & Neck Surgery, koje su proveli znanstvenici s Washington Universityja, otkrilo je da osobe s poviješću anksioznosti imaju izraženije simptome vrtoglavice i drugih tegoba povezanih s tumorom mozga.

Detalji istraživanja

U studiji je sudjelovalo 109 odraslih osoba kojima je između lipnja 2004. i siječnja 2025. dijagnosticiran jednostrani vestibularni švanom putem MRI pretraga u bolnici Barnes-Jewish u St. Louisu, Missouri.

Napad panike ili srčani infarkt? Ovo su znakovi koje ne smijete ignorirati

Sudionici su ispunjavali upitnik Dizziness Handicap Inventory (DHI) koji mjeri fizičke, funkcionalne i emocionalne aspekte vrtoglavice. Ukupni rezultat može doseći 100, što označava najteži oblik onesposobljenosti zbog vrtoglavice.

Također su procjenjivali razinu anksioznosti pomoću ljestvice GAD-7 (Generalised Anxiety Disorder-7), gdje viši rezultat znači teži oblik anksioznosti. Istraživači su u obzir uzeli i službene dijagnoze anksioznih poremećaja te bilješke o anksioznosti u medicinskoj dokumentaciji pacijenata.

Rezultati: Anksioznost pogoršava vrtoglavicu

Rezultati su pokazali da su osobe s poviješću anksioznosti imale u prosjeku 14 bodova viši DHI rezultat u usporedbi s onima bez anksioznosti, što upućuje na to da anksioznost pojačava simptome povezane s tumorom.

„Psihološki stres dokazano utječe na pojavu vrtoglavice kod bolesti vestibularnog sustava. No, do sada nije ispitivana uloga anksioznosti kod vestibularnog švanoma. Ovo otvara mogućnosti za dodatne terapije, poput mindfulnessa i redukcije stresa,“
istaknuo je dr. Tyler Wilson, voditelj istraživanja i stručnjak za neurotologiju.

Prosječni DHI rezultat bio je oko 27, što ukazuje da vrtoglavica značajno utječe na svakodnevni život većine pacijenata. Svaki dodatni bod na ljestvici anksioznosti povećavao je DHI rezultat za 2,6 bodova.

Zanimljiva otkrića: Gubitak sluha smanjuje osjećaj vrtoglavice

Zanimljivo, pacijenti s gubitkom sluha prijavili su da im vrtoglavica manje narušava svakodnevicu nego oni koji su zadržali sluh.

Istraživanje je također pokazalo da veličina tumora nije imala utjecaj na intenzitet vrtoglavice, iako NHS upozorava da veliki tumori mogu uzrokovati opasno nakupljanje tekućine u mozgu

Najčešći tipovi raka i njihovi simptomi - prepoznajte ih na vrijeme!

Autori zaključuju da se vrtoglavica često zanemaruje u dijagnostici vestibularnog švanoma te da bi je liječnici trebali redovito procjenjivati.

Simptomi na koje treba obratiti pozornost

Osim vrtoglavice, drugi simptomi vestibularnog švanoma mogu uključivati:

• uporne glavobolje
• zamućen ili dvostruki vid
• utrnulost, bol ili slabost jedne strane lica
• probleme s koordinacijom
• promjene glasa ili otežano gutanje

Liječenje i prognoza

Liječenje ovisi o veličini, položaju i rastu tumora. U početku se često preporučuje praćenje tumora putem redovitih MRI pretraga, dok se kirurško odstranjenje provodi ako tumor raste. Nakon operacije može uslijediti stereotaktička radiokirurgija kako bi se spriječilo ponovno povećanje ostatka tumorskog tkiva.

Svake godine u Britaniji se dijagnosticira više od 12.000 tumora mozga, od čega je otprilike polovica zloćudna. Vestibularni švanomi najčešće pogađaju osobe između 30. i 60. godine, a uzrok u većini slučajeva nije poznat. Mali broj povezan je s genetskim poremećajem neurofibromatozom tipa 2 (NF2).

Oko jedan od 20 pacijenata nakon uklanjanja tumora doživi ponovnu pojavu bolesti, zbog čega su potrebne redovite kontrole, a simptomi poput gubitka sluha i tinitusa mogu potrajati i nakon liječenja.

Ana A;