Iako ljubaznost često doživljavamo kao gestu usmjerenu drugima – držanje vrata, kratki osmijeh ili pomoć nepoznatoj osobi – sve veći broj istraživanja pokazuje da takvi postupci donose jednake koristi i nama samima. Male geste dobrote pokreću niz bioloških i psiholoških procesa koji mogu smanjiti stres, poboljšati raspoloženje, ublažiti bol te dugoročno utjecati na naše cjelokupno zdravlje, piše Euronews.

Što je „pozitivna rezonancija“

Psiholozi ovaj proces nazivaju “pozitivnom rezonancijom”, kratkim ali snažnim trenutkom povezanosti koji nastaje kada s drugom osobom podijelimo trenutak dobre volje. Tijelo u takvim trenucima reagira na više razina: otpuštaju se hormoni i neurokemikalije povezane s osjećajem smirenosti i povezanosti, dok se stresni hormoni smanjuju. Rezultat je osjećaj topline i blagostanja koji traje dulje od same geste.

Brzo se naljutite i reagirate burno? 10 trikova za kontrolu bijesa 

Znanstvena istraživanja potvrđuju opipljive koristi takvih svakodnevnih interakcija. Ljudi koji redovito čine mala djela ljubaznosti bilježe smanjenje simptoma depresije i anksioznosti, kao i poboljšanje emocionalne stabilnosti. Ključ u tome je jačanje socijalne povezanosti – jednog od najvažnijih faktora ukupne dobrobiti.

Utjecaj na fizičko zdravlje

Ljubaznost utječe i na fizičko zdravlje. Višegodišnje studije pokazuju da osobe koje volontiraju ili doniraju rjeđe prijavljuju kroničnu bol koja ometa svakodnevne aktivnosti, te imaju manju vjerojatnost razvoja fizičkih ograničenja kasnije u životu. Oni koji redovito posvećuju vrijeme drugima često su aktivniji, zadovoljniji i optimističniji.

U svijetu u kojem se usamljenost sve više prepoznaje kao ozbiljan globalni zdravstveni problem, ovakvi nalazi dobivaju dodatnu težinu. Ljubaznost se pokazuje kao jednostavan, ali snažan alat za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. A možda najvažnije – ne zahtijeva mnogo vremena ni truda. Dovoljno je tek nekoliko sekundi pažnje da se pokrene lanac pozitivnih učinaka koji koriste i drugima i nama samima.