Crni petak već je desetljećima jedan od najvećih potrošačkih događaja na svijetu. Svakog studenoga pretvara trgovine, internetske stranice i društvene mreže u prostor pun popusta, hitnih poruka i prividno neponovljivih prilika. Upravo ta kombinacija žurbe i osjećaja posebne ponude aktivira niz psiholoških mehanizama koji nas tjeraju da kupujemo više nego što smo planirali, često i ono što ne trebamo.

Psiholozi objašnjavaju da Crni petak nije samo komercijalni fenomen. On je i emocionalni okidač, posebno kod mladih koji su navikli na dinamičan ritam potrošnje i stalnu prisutnost proizvoda u digitalnom prostoru, prenosi Euronews.

Anksioznost i osjećaj nedostatka kao pokretači kupovine

Prema psihologinji Lauri Lobo, današnji način života većinu ljudi drži u stanju lagane, ali stalne napetosti. Anksioznost je sveprisutna, a um često fokusiran na ono što nam nedostaje: predmet, cilj ili ideju za koju vjerujemo da će nas upotpuniti. Kupovina se zato doživljava kao kratkotrajno olakšanje. U trenutku kada kupimo predmet, čini se kao da nestaje praznina koja nas pritišće, iako taj osjećaj traje vrlo kratko.

Crni petak savršeno iskorištava taj psihološki mehanizam. Brzi popusti stvaraju osjećaj hitnosti i uvjeravaju nas da je baš sada pravi trenutak za kupnju. Psihologinja naglašava da kod mnogih ljudi postoji i element „ovisničkog kruga“, gdje novi predmet nakratko pobudi zadovoljstvo, ali ga brzo zamijeni želja za nečim još novijim i boljim. Tržište, naravno, neprestano nudi nove modele, poboljšane verzije i „limited edition“ proizvode, čime stalno iznova potiče tu potrebu.

Djeca danas osjećaju manje empatije. Kakve veze društvene mreže imaju s time?

Tomu se pridružuje i sve niža tolerancija na činjenicu da u životu ne možemo imati sve. Mnogi pokušavaju prekriti taj osjećaj kupovinom, iako ona nikada ne pruža dugoročno olakšanje. Upravo zato Crni petak pogađa vrlo osjetljivo mjesto: on ljudima nudi jednostavan izlaz iz nelagode, iako je taj izlaz privremen i često skup.

Freepik

Strah od propuštanja i pritisak društvenih mreža

Još jedan snažan pokretač tijekom Crnog petka je FOMO, strah od propuštanja. Kada nam se čini da svi kupuju, da je ponuda ograničena ili da je „sada ili nikad“, javlja se impuls da se pridružimo. Taj osjećaj posebno snažno djeluje na generaciju Z, koja je mnogo aktivnija u digitalnom okruženju i, prema istraživanjima, ima i više povjerenja u cijene koje nude trgovci.

Kad gol postane droga: što nogometni fanatizam radi našem mozgu

Društvene mreže dodatno pojačavaju taj pritisak. Videozapisi unboxinga, preporuke influencera i objave prijatelja stvaraju dojam da se nešto veliko događa i da ćemo biti „izvan kruga“ ako ne sudjelujemo. Lobo objašnjava da danas mnogi nemaju dovoljno refleksije o vlastitim željama i potrebama, pa odluke prepuštaju vanjskim figurama kao što su influenceri, trendovi ili algoritmi koji im predlažu proizvode. U tome leži glavni problem: pripadanje grupi i želja da „ne budemo drugačiji“ često nas vodi u kupovine koje nisu planirane ni potrebne.

Ipak, Black Friday se može dočekati zdravije ako se uvede kratka pauza za razmišljanje prije svake kupnje. Preporučuje da si postavimo nekoliko ključnih pitanja, poput toga trebamo li proizvod doista ili reagiramo na tuđi utjecaj. Važno je razlikovati dugotrajnu želju od impulsa potaknutog anksioznošću ili pritiskom okoline.

Takva refleksija pomaže prepoznati kupnje koje imaju smisla od onih koje samo kratko popunjavaju unutarnju prazninu. Zanimljivo je da ista kultura koja potiče hiperpotrošnju istovremeno nudi načine za “detoks”, poput wellness trendova i povratka prirodi. To pokazuje da raste umor od stalnih podražaja i potrebe da posjedujemo svaku novinu. Upravo zato svjesniji pristup kupnji može pomoći da se ova potrošačka sezona doživi manje stresno i s više stvarne koristi.