Stres je u određenoj mjeri dio svakodnevice, no problem nastaje kada osjećaj napetosti i pritiska traje dugo. Tada govorimo o kroničnom stresu, koji s vremenom može ostaviti posljedice ne samo na psihičko nego i na fizičko zdravlje, upozorava Mayo Clinic.

HZZO plaća čak 7000 novih tretmana: Do kraja godine drastično se režu liste čekanja za traženu terapiju

Kada se suočimo sa situacijom koju doživljavamo kao prijetnju, organizam pokreće prirodni odgovor na stres. Nadbubrežne žlijezde tada oslobađaju hormone poput adrenalina i kortizola. Adrenalin ubrzava rad srca i povisuje krvni tlak, dok kortizol utječe na niz procesa koji tijelu pomažu odgovoriti na neposrednu prijetnju. Nakon što opasnost prođe, razine hormona uobičajeno se vraćaju na normalne vrijednosti. Međutim, kod dugotrajnog stresa taj sustav može ostati aktivan predugo, a produljena izloženost kortizolu i drugim hormonima stresa može poremetiti brojne procese u organizmu.

Kako prepoznati posljedice kroničnog stresa?

Stres se ne mora kod svakoga manifestirati na isti način. Među mogućim psihičkim posljedicama navodi se anksioznost, depresivni osjećaji te poteškoće s koncentracijom i pamćenjem.

Mogu se pojaviti i fizičke tegobe poput probavnih problema, žgaravice, napetosti i bolova u mišićima, glavobolje te problema sa spavanjem. Dugotrajni stres povezuje se i s povećanjem tjelesne težine, seksualnim i reproduktivnim poteškoćama te povećanim rizikom od visokog krvnog tlaka, bolesti srca i moždanog udara.

Što možemo napraviti?

Jedan od prvih koraka može biti usmjeravanje na stvari koje možemo kontrolirati. To može značiti traženje pomoći, smanjivanje broja obveza ili odustajanje od potrebe da sve napravimo savršeno. Korisne navike mogu biti redovita tjelesna aktivnost, dovoljno sna i uravnotežena prehrana, kao i tehnike opuštanja poput dubokog disanja, meditacije ili joge. Pomoći mogu druženje s bliskim ljudima, hobiji, vođenje dnevnika te ograničavanje korištenja ekrana prije spavanja.

LED maske: Koliko su uistinu učinkovite?

Važno je pritom ne pokušavati stres ublažavati alkoholom, duhanom, drogama ili prejedanjem. Ako simptomi traju unatoč pokušajima upravljanja stresom, preporučuje se razgovor sa zdravstvenim stručnjakom, koji može provjeriti postoje li i drugi mogući uzroci tegoba.