Žgaravica je relativno čest zdravstveni problem s kojim se u Hrvatskoj bori velik broj ljudi neovisno o dobi i spolu. Ipak, na refluksne tegobe najčešće se žale osobe s nezdravim prehrambenim navikama, osobe povećane tjelesne težine i trudnice. Radi se o stanju koje samo po sebi ne mora značiti ozbiljniju bolest, no problem nastaje kada se ustanovi da je žgaravica simptom gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB). 

GERB je stanje kod kojega povrat (refluks) kiselog želučanog sadržaja u jednjak uzrokuje simptome i/ili oštećenje sluznice jednjaka saznajemo, na početku razgovora sa specijalisticom gastroenterologije Mateom Majerović. Potrebno je reći da svaka osoba s GERB-om ne mora osjećati žgaravicu te da svaka žgaravica nije posljedica GERB-a jer se ona može javljati i zbog nekih drugih bolesti.

Ostali simptomi refluksa koji se često ne povezuju s GERB-om

“Žgaravica i/ili osjećaj povrata hrane u jednjak tipični su i najčešći simptomi GERB-a. Međutim, ako je refluks dovoljno jak da kiseli sadržaj dolazi do dišnih puteva ili usne šupljine, mogu se javiti i brojne druge tegobe koje ljudi često ne povezuju s bolešću. To uključuje pojačano lučenje sline, oštećenja zubne cakline, osjećaj knedle u grlu, otežano ili bolno gutanje, promuklost, kronični kašalj ili bol u prsima”, opisuje dr. Majerović simptome: “Važno je napomenuti da se takve tegobe ne smiju automatski pripisivati GERB-u. Potrebno je isključiti i druge, češće uzroke tih simptoma prije nego se postavi dijagnoza refluksne bolesti.”

Rijetka varijanta gena otvara put novim lijekovima za upalne bolesti crijeva

Mnogo je čimbenika koji utječu na pojavu GERB-a, a način prehrane jedan je od značajnijih.  Također, spoj između jednjaka i želuca smješten je neposredno ispod ošita, a mišićni aparat osigurava njegovu poziciju i kontrakcijama kontrolira prolazak hrane u želudac, ali ne i vraćanje u jednjak. Može se dogoditi da ovaj spoj s godinama oslabi ili zbog dugotrajno povišenog intraabdominalnog tlaka, koji potiskuje želudac prema gore, ostaje trajno otvoren. U tom se slučaju radi o hijatalnoj herniji (kili), što je u praksi najčešći uzrok GERB-a.

Freepik

Osim toga, refluks se može javiti i prilikom saginjanja, kašljanja ili vježbi koje aktiviraju trbušne mišiće i izazivaju prolazni porast abdominalnog tlaka. Također, neki lijekovi, hrana i pića mogu relaksirati mišiće i pogodovati refluksu. Kada govorimo o hrani važno je reći da je bitna vrsta, ali i količina koju unosimo u organizam. 

Hranu je potrebno dobro usitniti u želucu prije nego što prijeđe u tanko crijevo: “Enzimi koji sudjeluju u razgradnji hrane luče se u usnoj šupljini, gdje u razgradnji pomaže slina, u želucu, gdje pomaže želučana kiselina, i u tankom crijevu, gdje se odvija i proces apsorpcije nutrijenata. Ako je obrok obilan, nedovoljno sažvakan ili vrlo mastan, hrana se dulje zadržava u želucu, pražnjenje želuca se usporava, a luči se i veća količina želučane kiseline. Sve navedeno pogoduje pojavi refluksa i pratećih simptoma. Uz dob, neki od rizičnih čimbenika za pojavu hijatalne hernije su kronični kašalj, pretilost, trudnoća i rigorozno vježbanje.”

Naravno, tu su  i drugi, rjeđi uzroci refluksa, no o njima se govori tek kad se navedeni uzroci isključe.

Što jesti, a što ne za zdravlje pluća? Popis namirnica koje mogu štetiti disanju

Zanimljivo je također napomenuti da se kod nekih ljudi refluks javlja isključivo noću. Tome je tako zbog toga što horizontalni položaj pogoduje povratu želučanog sadržaja u jednjak. Ovo se najčešće događa osobama koje imaju naviku kasnog jedenja prije spavanja pa je zapravo univerzalna preporuka da se dva do tri sata prije odlaska u krevet izbjegava bilo koji obrok, a posebno ako sadržava tešku i masnu hranu. Međutim, kod nekih ljudi se refluks javlja čak i ako se ne najedu neposredno prije spavanja pa im se preporučuje spavanje s podignutim uzglavljem. Ako ni to ne pomaže, može se razmisliti o uzimanju pripravaka na bazi alginata prije odlaska na spavanje.

Liječenje: Zdrava prehrana, smanjenje stresa i lijekovi uz nadzor

Dr. Matea Majerović objasnila je liječenje GERB-a: “U inicijalnom liječenju GERB-a lijekovi koji smanjuju lučenje želučane kiseline, tzv. inhibitori protonske pumpe, igraju ključnu ulogu. Sluznica jednjaka, za razliku od sluznice želuca, nije prilagođena niskom pH-u. Kiseli sadržaj u jednjaku percipira se kao pečenje te može izazvati oštećenja sluznice (ezofagitis) koja su ponekad vidljiva na gastroskopiji, a ponekad su prisutna samo na mikroskopskoj razini.”

Ovi lijekovi omogućuju sluznici da zacijeli jer smanjuju  kiselost sadržaja koji se vraća u jednjak. Kako bi se stanje liječilo dugoročno, važno je prevenirati refluksne epizode što se čini prilagodbom životnih navika i poboljšanjem prehrane. Pacijentu se sugerira  izbjegavanje lijeganja odmah nakon obroka, spavanje s podignutim uzglavljem, konzumacija manjih obroka, izbjegavanje hrane koja izaziva tegobe, smanjenje tjelesne težine u slučaju pretilosti i izbjegavanje vježbanja na pun želudac.

Upoznajte ZdrAVKA: Novi AI asistent na WhatsAppu za brze i točne informacije o zdravlju

“Kod dijela bolesnika ove mjere ne dovode do potpune kontrole refluksa, zbog čega je uz njih potrebna i dugotrajna terapija lijekovima kako bi se spriječile dugoročne komplikacije. Ako je dijagnoza GERB-a nedvojbeno potvrđena i refluks se drugačije ne može kontrolirati, gastroenterolog može preporučiti dugotrajnu terapiju, jer koristi lijekova nadmašuju rizik potencijalnih nuspojava. Međutim, dugotrajno uzimanje lijekova bez konzultacije sa specijalistom se ne preporučuje”, upozorila je gastroenterologinja. 

Psihički stres također može negativno utjecati na  probavne cijevi, a osim toga, on izravno utječe na naše ponašanje i način na koji vidimo svoje zdravstvene tegobe. Svima nam je poznato odavanje nezdravim navikama kada se osjećamo psihički loše; konzumacija brze hrane, cigarete, alkohol i slično. Važno je zapamtiti da stil života koji vodimo i način prehrane kojem smo posvećeni i dalje ostaju  u kontroli refluksa, a svjesno upravljanje svakodnevnim stresom može znatno smanjiti učestalost i intenzitet tegoba.

Kada ne smijete odgađati posjet liječniku

Ako uz žgaravicu doživljavate osjećaj nedostatka zraka, bolove u prsima, povraćanje, imate crnu stolicu, otežano ili bolno gutate, mršavite bez da vam je to cilj ili nalaz krvi pokazuje anemiju, odmah se javite liječniku. 

Freepik

Žgaravica je obično povezana s načinom života pa se prilagodbom prehrane i životnih navika te kratkotrajnim uzimanjem lijekova  potpuno smiruje nakon nekog vremena. Tada se obično radi o “jednostavnom” GERB-u. Ipak, u situacijama u kojima se unatoč terapiji simptomi ne povlače, već dolazi do novih tegoba koje otežavaju život ili ako u obitelji imate nekoga tko je prebolio tumor jednjaka, preporučuje se odlazak stručnjaku kako i se ustanovilo koje daljnje korake poduzeti. 

“Potencijal razvoja komplikacija razlog je zbog kojeg se osobama koje ne mogu kontrolirati refluks prehranom i životnim stilom preporučuje dugotrajna terapija lijekovima. Kronični refluks može dovesti do suženja jednjaka. Iako je to u osnovi dobroćudno stanje, može znatno narušiti kvalitetu života i zahtijevati ozbiljne terapijske intervencije. Dugotrajni refluks također povećava rizik razvoja raka jednjaka. Zbog toga se kod nereguliranog refluksa, koji traje dulje od pet godina, preporučuje preventivna gastroskopija, kako bi se premaligne promjene sluznice na vrijeme otkrile i adekvatno liječile”, savjetuje dr. Majerović ljude koji osjećaju tegobe koje se ne smanjuju unatoč prilagodbi načina života. 

Crijeva u rijetkim slučajevima mogu stvarati alkohol i izazvati osjećaj pijanstva

Trebali bismo osvijestiti da je svaki organizam drugačiji, pa hrana i ponašanja koja jednoj osobi ne izazivaju nikakve želučane tegobe drugoj mogu izazvati žgaravicu. Mnogi se ljudi  prvenstveno oslanjaju na lijekove kako bi ublažili simptome umjesto da pokušaju prepoznati vlastite okidače. Dr. Matea Majerović poručila je da je pažljivo praćenje reakcija organizma i postupno izbjegavanje okidača nerijetko dovoljno za učinkovitu kontrolu simptoma.