Radon je jedan od onih plinova koje nazivamo “nevidljivom prijetnjom” jer nema boju, miris i okus putem kojih bismo ga lako prepoznali jednom kada s njim dođemo u kontakt. Radi se o radioaktivnom plinu koji nastaje raspadom uranija koji se nalazi u tlu i stijenama. U otvorenom prostoru plin se brzo razrjeđuje i njegova koncentracija postaje relativno zanemarivom. Međutim, ako putem tla uđe kroz temelje, spojeve zidova i podova, otvore oko cijevi i instalacija u naš dom, tu se može akumulirati u visokim koncentracijama. O opasnostima radona i mjerama opreza koje je potrebno poduzeti kako bismo se zaštitili razgovarali smo s dr. sc. Tomislavom Bituhom, višim znanstvenim suradnikom i stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. Za mišljenje smo se obratili i Službi za toksikologiju HZJZ-a. 

Važno je znati da je kod nas zakonski propisana referentna koncentracija radona u zatvorenim prostorima i iznosi 300 Bq/m³ (bekerela po kubičnom metru) što znači da bi se u prostorima u kojima se utvrdi da je ta razina prijeđena, bilo potrebno poduzeti mjere smanjenja prisutnosti radona. 

Stigle paklene vrućine - meteorolozi izdali posebna upozorenja

Jedna od najvećih opasnosti koja se veže uz visoke koncentracije radona svakako je povećan rizik od razvoja raka pluća kako kaže Tomislav Bituh: “Kad se radon raspada, nastaju radioaktivne čestice koje se mogu udahnuti i zadržati u dišnim putevima. Zračenje koje pritom nastaje može tijekom godina oštetiti stanice plućnog tkiva i povećati vjerojatnost nastanka malignih promjena. Prema procjenama međunarodnih zdravstvenih organizacija, radon je drugi najvažniji uzrok raka pluća nakon pušenja, a vodeći je uzrok raka pluća među nepušačima. Rizik raste s rastom koncentracije radona i duljinom izloženosti.”

Neka područja Hrvatske pogoduju stvaranju radona

Ono čega možda nismo svjesni, a iznimno je važno napomenuti, jest činjenica da kod nas postoje regije u kojima sastav stijena i tla pogoduje stvaranju i otpuštanju većih količina radona. Kako navode iz Službe za toksikologiju HZJZ-a, najviše povišenih koncentracija radona zabilježeno je u objektima na području Karlovačke, Ličko senjske i Primorsko-goranske županije: “Iako radonski zemljovid daje odličan širi pregled, nije stopostotno jamstvo za pojedinačnu kuću. Može se dogoditi da se kuća nalazi u "zelenoj'' (sigurnoj) zoni, ali je izgrađena izravno na stijeni s pukotinom, nema betonsku ploču u prizemlju i loše se provjetrava, zbog čega će imati visoke koncentracije radona. S druge strane, moderna, dobro izolirana kuća s kvalitetnom hidroizolacijom u "crvenoj" zoni može imati savršeno čist zrak.”

Foto: Privatna arhiva Tomislava Bituha

S obzirom na to da se radi o plinu koji je nemoguće prepoznati putem boje, okusa ili mirisa, jedini način da saznamo kakva je njegova koncentracija u našem domu jest mjerenje. Zbog toga se građanima preporučuje barem informiranje o koncentraciji radona u njihovim regijama. Na svu sreću, iz Službe za toksikologiju poručuju da nema potrebe za panikom jer prema dosadašnjim mjerenjima u Hrvatskoj tek 3 posto kuća prelazi preporučenu granicu u količini prisutnog radona. 

Dr. sc. Bituh ipak upozorava da se posljedice boravka u prostorima s povišenim koncentracijama radona zapravo mogu uočiti tek nakon dugotrajne izloženosti, pa je zato iznimno važno obratiti pažnju na mjerenje njegove prisutnosti: “Nažalost, ne postoje specifični simptomi koji bi upozorili na izloženost radonu. Sam boravak u prostoru s povišenom koncentracijom radona ne uzrokuje neposredne tegobe poput kašlja, glavobolje ili iritacije dišnih puteva. Štetni učinci najčešće postaju vidljivi tek nakon dugogodišnje izloženosti, kada se može razviti rak pluća. Zbog toga se radon smatra tihim zdravstvenim rizikom. Jedini pouzdan način utvrđivanja izloženosti jest mjerenje koncentracije radona u zatvorenom prostoru.”

Što učiniti kako bi se smanjila koncentracija radona u domu?

Ako sumnjate da u vašem domu nešto nije u redu ili živite u području za koje su utvrđene povišene koncentracije radona, bit će potrebno obratiti se Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada koji je trenutačno jedini stručno-tehnički servis u Republici Hrvatskoj ovlašten za mjerenje radona. Mjerenje se provodi uz pomoć posebnih detektora koji se postavljaju u prostor na određeno vrijeme, nakon čega se analiziraju rezultati.

“Ako mjerenje pokaže povišene koncentracije radona, potrebno je razmotriti mjere za njihovo smanjenje. One mogu uključivati pasivnu ventilaciju (redovito provjetravanje) i aktivnu, odnosno mehaničku ventilaciju te građevinske zahvate, kao što su brtvljenje pukotina i otvora kroz koje radon ulazi u prostorije te ugradnju posebnih sustava za odvodnju radona ispod objekta, ili ugradnju građevinskih folija nepropusnih za radon”, kaže Tomislav Bituh. 

Foto: Privatna arhiva Tomislava Bituha

Savjetuje se redovito provjeravanje koncentracija radona u prizemnim stanovima, obiteljskim kućama i prostorima koji imaju izravan kontakt s tlom, jer se upravo tamo najčešće bilježe povišene koncentracije ovog plina.

Posebno ugrožene skupine

Kada se govori o posebno ugroženim skupinama, prvenstveno se misli na pušače koji su istovremeno s konzumacijom cigareta izloženi i povišenim koncentracijama radona. Učinak pušenja i radona se međusobno pojačava te je rizik od razvoja raka pluća još izraženiji. Ipak, nepušači bi trebali biti svjesni da nisu zaštićeni jer je radon vodeći okolišni uzrok raka pluća upravo za njih. 

Dr. sc. Bituh zbog toga savjetuje da baš svi građani, neovisno o tome jesu li pušači ili ne, razmotre provjeru koncentracije radona u svojim domovima, osobito ako žive u područjima poznatim po povišenim koncentracijama ovog plina.

Naglasio je da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti i radnicima koji provode vrijeme u prostorima s potencijalno povišenim koncentracijama radona: “To uključuje zaposlenike koji rade u podzemnim objektima, rudnicima, tunelima, špiljama, podrumskim prostorima, skladištima te u slabo ventiliranim radnim prostorima. Dugotrajna profesionalna izloženost može povećati zdravstveni rizik.”

Vape uređaji ili klasične cigarete: Je li jedno uistinu manje štetno od drugog? Evo što kaže pulmologinja

Kako smo spomenuli ranije, štetne posljedice ovise o povećanoj koncentraciji i trajanju izloženosti pa je stoga mjerenje i poduzimanje mjera za smanjenje prisutnosti radona u našem okruženju najučinkovitiji način zaštite.