Visoke temperature ne utječu samo na to koliko se znojimo, spavamo ili koliko energije imamo tijekom dana. Mnogi tijekom najvećih ljetnih vrućina primjećuju i da jednostavno nisu gladni kao inače. Teški i topli obroci odjednom postaju manje privlačni, dok nam više odgovaraju voda, voće i laganija hrana.

Takva promjena apetita nije neobična. Kada smo izloženi velikoj vrućini, organizam prvenstveno pokušava spriječiti pregrijavanje, a upravo to može utjecati i na probavu te osjećaj gladi, piše The Conversation.

Tijelo se prvenstveno pokušava rashladiti

Naše tijelo nastoji održavati relativno stabilnu unutarnju temperaturu, a jedan od ključnih dijelova mozga uključenih u njezinu regulaciju je hipotalamus. Kada vanjska temperatura značajno poraste, aktiviraju se mehanizmi kojima se organizam pokušava riješiti viška topline.

Kako pravilno čuvati lijekove tijekom velikih vrućina i na putovanju? Evo što kaže farmaceutkinja

Počinjemo se više znojiti, a povećava se i protok krvi prema koži kako bi se toplina lakše otpustila u okolinu. Istodobno, probavljanje hrane također zahtijeva energiju i tijekom tog procesa stvara se dodatna toplina.

Upravo zato veliki obrok usred izrazito vrućeg dana našem tijelu možda neće biti posebno privlačan. Dok se organizam pokušava rashladiti, potreba za obilnim obrokom može pasti u drugi plan.

Žeđ može potisnuti osjećaj gladi

Još jedan razlog krije se u pojačanom gubitku tekućine. Znojenjem gubimo vodu i elektrolite pa tijekom vrućina raste potreba za njihovom nadoknadom. Mozak zbog toga snažnije potiče žeđ, a ona u određenom trenutku može postati izraženija od osjećaja gladi. Glad i žeđ pritom su povezane s regulatornim procesima u hipotalamusu, zbog čega ih ponekad nije jednostavno razlikovati. Ako uz to odjednom popijemo veliku količinu tekućine, možemo se osjećati punije i napuhnuto, što dodatno smanjuje želju za hranom.

Određenu ulogu mogli bi imati i hormoni koji sudjeluju u regulaciji gladi i sitosti. Neka istraživanja pokazuju da toplina može utjecati na njihove razine, ali rezultati nisu dovoljno jednoznačni da bi se upravo hormonalnim promjenama mogao objasniti cijeli fenomen.

Magnific

Osjećaj da nam hrana tijekom vrućina dugo „stoji u želucu“ također može imati svoje objašnjenje. Toplinski stres može usporiti pražnjenje želuca, zbog čega osjećaj sitosti traje dulje. Kada se tome pridodaju pojačana žeđ i potreba organizma za hlađenjem, nije neobično da tijekom toplinskog vala pojedemo manje nego što bismo pojeli za ugodnijih temperatura.

Ipak, slabiji apetit ne znači da bismo trebali potpuno zanemariti prehranu. Tijelu su i tijekom najtoplijih dana potrebni energija, proteini, vitamini, minerali i drugi hranjivi sastojci.

Manji i laganiji obroci mogu biti bolji izbor

Ako vam veliki obrok ne odgovara, praktičnije rješenje mogu biti manje količine hrane raspoređene tijekom dana. Posebno mogu odgovarati namirnice koje sadrže mnogo vode, poput voća i povrća, kao i laganiji mliječni proizvodi.

Važno je voditi računa i o unosu proteina. Umjesto velike količine u jednom obroku, možemo ih rasporediti kroz nekoliko manjih obroka. Orašasti plodovi, mahunarke, mliječni proizvodi i druge nutritivno bogate namirnice mogu pomoći da organizam dobije potrebnu energiju čak i kada nemamo velik apetit.

Zašto se kilogrami nakon mršavljenja često vraćaju? Znanstvenici objašnjavaju što se događa u mozgu

Naravno, tijekom velikih vrućina posebno je važan dovoljan unos tekućine. Rashlađivanje organizma, izbjegavanje nepotrebnog fizičkog napora tijekom najtoplijeg dijela dana i redovita hidratacija mogu pomoći tijelu da se lakše nosi s visokim temperaturama.

Slabiji apetit tijekom vrućina zato nije samo stvar toga da nam se „ne jede“. Organizam se prilagođava uvjetima u kojima mu održavanje normalne tjelesne temperature postaje jedan od glavnih prioriteta, a promjene u osjećaju gladi jedna su od mogućih posljedica.