Bolesti štitnjače danas su među najčešćim hormonskim poremećajima. Iako se njihovi simptomi često čine bezazlenima i pripisuju stresu, umoru ili ubrzanom načinu života, poremećaji rada štitnjače mogu značajno utjecati na funkcioniranje cijelog organizma. 

Bolesti štitnjače češće se javljaju kod žena 

Učestalost bolesti štitnjače posljednjih godina je u porastu, a među poremećajima funkcije štitnjače posebno se ističe hipotireoza, odnosno stanje smanjenog lučenja hormona štitnjače. Jedan od najčešćih uzroka hipotireoze je autoimuna bolest štitnjače. 

Bolesti štitnjače mogu se javiti kod oba spola, no znatno su češće kod žena, osobito u dobi između 20. i 50. godine života. 

Simptomi se često zanemaruju 

Poremećaji rada štitnjače mogu se manifestirati nizom različitih simptoma koji nisu uvijek karakteristični upravo za štitnjaču. Kronični umor, ubrzan rad srca, pojačano znojenje, tremor, osjetljivost na hladnoću ili toplinu, promjene tjelesne težine, zatvor, poremećaji menstrualnog ciklusa te smetnje koncentracije i pamćenja mogu biti povezani s poremećajem funkcije štitnjače. 

Upravo zbog nespecifičnosti simptoma mnogi ih pacijenti dugo ne povezuju sa štitnjačom. Ako tegobe traju ili se pogoršavaju, preporučuje se napraviti osnovne hormonske pretrage i javiti se liječniku. 

Laboratorijska dijagnostika ključna je za procjenu funkcije štitnjače 

Jedan od izazova u dijagnostici bolesti štitnjače jest činjenica da simptomi često nisu dovoljno specifični za postavljanje dijagnoze. Zbog toga su, uz anamnezu i klinički pregled, ključni laboratorijski nalazi. 

Problemi sa štitnjačom često se zanemaruju - evo znakova na koje treba obratiti pažnju

Za procjenu funkcije štitnjače određuju se hormoni fT4 i fT3 te TSH, odnosno tireotropni hormon hipofize. Ovi nalazi omogućuju procjenu postojanja hipotireoze ili hipertireoze. U dijagnostičkoj obradi mogu se određivati i protutijela na štitnjaču, poput TPOAt i TgAt, koja pomažu u utvrđivanju autoimune etiologije poremećaja. 

Ultrazvuk omogućuje detaljan pregled strukture štitnjače 

Uz laboratorijske pretrage, važnu ulogu u dijagnostici ima ultrazvuk štitnjače. Njime se mogu otkriti čvorovi i druge promjene u tkivu štitnjače te procijeniti njihove karakteristike. 

Nalaz ultrazvuka potrebno je promatrati u kontekstu kliničke slike i laboratorijskih rezultata. Kada postoji potreba za dodatnom procjenom, dijagnostička obrada može se proširiti ciljanom citološkom punkcijom. 

Envato elements

Citološka punkcija najčešće se preporučuje kod postojanja čvorova u štitnjači, osobito kada ultrazvučni nalaz pokazuje karakteristike koje pobuđuju sumnju. 

Iako sama riječ „punkcija“ kod mnogih pacijenata izaziva zabrinutost, riječ je o kratkom i minimalno invazivnom postupku. Nakon pojašnjenja postupka, davanja uputa i potpisivanja pristanka, područje vrata se dezinficira, a pod kontrolom ultrazvuka tankom se iglom ulazi u čvor i aspirira materijal koji se potom šalje na citološku analizu. 

Većina promjena na štitnjači je dobroćudna 

Dobroćudne promjene na štitnjači relativno su česte. Ako se citološkom analizom potvrdi da je riječ o dobroćudnoj promjeni, a pacijent nema tegobe poput smetnji gutanja ili disanja, najčešće je dovoljno redovito praćenje ultrazvučnim kontrolama. 

Liječenje je potrebno kada postoji poremećaj funkcije štitnjače, sumnja na zloćudnu promjenu ili kompresivne tegobe. 

Liječenje ovisi o vrsti poremećaja 

Terapija bolesti štitnjače prilagođava se vrsti poremećaja i stanju pacijenta. Funkcijski poremećaji, poput hipotireoze i hipertireoze, prvenstveno se liječe lijekovima. 

Kod hipertireoze i određenih oblika karcinoma štitnjače može se primijeniti i terapija radioaktivnim jodom, dok je u pojedinim slučajevima potrebno operativno liječenje. 

Stalno ste umorni, bez energije i zaboravljate? Problem bi mogla biti štitnjača

Zbog različitih mogućnosti liječenja, važna je precizna dijagnostička obrada koja omogućuje odabir odgovarajućeg terapijskog pristupa. 

Kompletnu obradu moguće je obaviti na jednom mjestu 

U Poliklinici Medikol pacijentima je omogućena cjelovita obrada bolesti štitnjače na jednom mjestu – od pregleda specijalista nuklearne medicine, preko laboratorijskih pretraga hormona i protutijela, do ultrazvuka štitnjače i, prema potrebi, dodatne dijagnostičke obrade. 

Takav pristup olakšava praćenje pacijenta i omogućuje povezivanje kliničkog pregleda, laboratorijskih nalaza i slikovne dijagnostike. Kontinuirano praćenje kod istog liječnika dodatno može pridonijeti kvalitetnijem dijagnostičkom i terapijskom procesu. 

Važno je osluškivati signale koje tijelo šalje. Kronični umor, smetnje koncentracije, promjene tjelesne težine, osjetljivost na hladnoću ili toplinu, lupanje srca i druge dugotrajne tegobe ne treba automatski pripisivati stresu ili načinu života. Jednostavna hormonska obrada može biti prvi korak prema otkrivanju uzroka problema.